[slikom] CMS - Joomla

  • From: "Gradimir Kragic" <bastono@xxxxxxxx>
  • To: "Lista SliKom" <slikom@xxxxxxxxxxxxx>
  • Date: Fri, 26 Feb 2010 08:46:07 +0100


    Zdravo svima,

    Ovo je nešto duži tekst, preuzet je iz knjige koja objašnjava kako se 
koristi cms joomla. Svi oni koji se na bilo koji način bave izradom web strana 
ili to već imaju namjeru da rade znaju šta je cms.

    Ja ovaj tekst prije svega prosleđujem da se upoznate kako se sve može 
praviti web strana. Možda onda lakše razumijete zašto često nailazimo na razne 
probleme na tim web stranama. Tekst je pisan prilično jednostavnim jezikom i uz 
malo volje mora ga razumijeti svako sa ove liste.

    U tekstu ima nekoliko naslova a na nekoliko mjesta ćete naći zaključak koji 
je objašnjen kao: ZAPAMTITE BAREM OVO. Ja ću baš to ponoviti. Zapamtite barem 
to 
šta se nalazi pod tim zaključakom i biće dovoljno da razumijete neke razloge 
zašto je na nekoj strani sve uredu a na drugim nije.

    Ne očekujem da će baš na ovaj tekst biti reakcija i diskusija. Ipak ako ga 
bude, onda obavezno u reply poruci obrisati orginalni tekst.

    Pozdrav od Gradimira

    Slijedi uvodni dio iz knjige:


 U današnje vreme, ako vaša Web lokacija ne nudi bogatu funkcionalnost ili uvek
svež sadržaj, broj posetilaca se brzo smanjuje. Ideja da se Web lokacija održava
pomoću sistema za upravljanje sadržajem (engl. content management system, CMS)
postoji već duže vreme, ali tek odnedavno – zahvaljujući visokokvalitetnim CMS
skriptovima otvorenog koda kao što je Joomla – vi i ja možemo da koristimo te 
moćne
alatke za upravljanje sadržajem.

 U ovom poglavlju je detaljno objašnjena razlika između klasične Web lokacije i 
one
na kojoj se koristi CMS. Naveden je i kratak pregled istorije sistema Joomla i 
ukratko su
opisane neke od njegovih mogućnosti. Ovo poglavlje daje odgovore na sledeća 
pitanja:
- Šta je CMS i po čemu se razlikuje od klasične Web lokacije?
- Šta je Joomla i odakle potiče?
- Šta Joomla može da uradi?
- Koji su osnovni elementi Joomla Web stranice?

  Šta je CMS?

 Šta je tačno sistem za upravljanje sadržajem (CMS)? Da biste bolje razumeli moć
CMS-a, treba da shvatite nekoliko stvari u vezi s klasičnim Web stranicama.
Na konceptualnom nivou, imamo dva aspekta Web stranice: njen sadržaj i oblik
u kojem se taj sadržaj prikazuje posetiocu. Način na koji se ta dva dela 
uklapaju
znatno se promenio tokom protekle decenije:

• Statičke Web stranice Sadržaj i opis načina prikazivanja sadržaja nalaze se u 
istoj datoteci.
• Web stranice s kaskadnim listama stilova (CSS) Sadržaj je odvojen od opisa 
načina prikazivanja.
• Dinamičke Web stranice I sadržaj i uputstva za prikazivanje sadržaja 
razdvojeni su od same stranice.


 Statičke Web stranice

 Web stranicu čini skup naredaba napisanih na jeziku HTML (Hypertext Markup
Language) koje opisuju čitaču Weba (engl. Web browser) kako da prikaže sadržaj
Web stranice. Na primer, HTML kodom se može postići da se naslov “This is my
web page” prikaže većim i podebljanim slovima. Rezultat će biti nešto nalik 
stranici
prikazanoj na slici 1.1.
SLIKA 1.1 Rezultati izvršavanja koda na Web stranici.

 Ovaj način izrade Web stranica je zastareo, ali začuđujuće veliki broj 
projektanata
i dalje pravi Web lokacije (engl. Web sites) tom metodom. Stranice napravljene
na taj način imaju dva glavna nedostatka:

• Teško se ažuriraju i održavaju Ceo sadržaj prikazan na stranici (“This is my 
web page”) i oblik u kojem se prikazuje (većim i podebljanim slovima) tesno su 
povezani. Ako poželite da izmenite boju slova svih naslova, moraćete da 
izmenite 
sve stranice Web lokacije, jednu po jednu.

• Velike datoteke Budući da je stil svakog delića sadržaja pojedinačno zadat, 
stranice su obimne, što znači da je potrebno više vremena da se učitaju. Većina
stručnjaka se slaže da će velike datoteke nepovoljno uticati na vaše napore da 
optimizujete svoju Web lokaciju za mašine za pretraživanje, tj. pretraživače
Weba (engl. search engines), zato što većina pretraživača najčešće ne indeksira 
potpuno sadržaj velikih stranica.


  Web stranice sa CSS naredbama

 Da bi se izbegli nedostaci statičkih Web stranica, tokom proteklih pet godina 
razvijeni
su složeniji Web standardi. Web standardi su opšteprihvaćena “pravila”
koja slede čitači Weba kao što su Internet Explorer i Mozilla Firefox (u 
različitom
stepenu – jedni više od drugih) kako bi na vašem ekranu prikazivali Web stranice
u ujednačenom obliku. Jedan od tih standarda odnosi se na upotrebu kaskadnih
lista stilova (engl. Cascading Style Sheets, CSS) za upravljanje vizuelnim 
oblikom,
tj. načinom prikazivanja sadržaja Web stranice. CSS je jednostavan mehanizam za
definisanje stila (na primer, fontova, boja, razmaka izmeoeu redova – poreda) u
Web dokumentima. Svi ti podaci o načinu prikazivanja najčešće se nalaze u 
datotekama
koje su odvojene od sadržaja Web stranice i višekratno su upotrebljive
za razne stranice Web lokacije.

 Ako se upotrebi CSS, Web stranica sa slike 1.1 može biti nalik onoj na slici 
1.2.
SLIKA 1.2 Savremena Web stranica na kojoj se koristi CSS.
Datoteka u kojoj se nalazi sadržaj Web stranice sada je znatno manja jer ne
sadrži podatke o načinu prikazivanja tog sadržaja. Svi opisi stilova sada su u
zasebnoj datoteci koju čitač Weba učitava i primenjuje na sadržaj Web stranice
da bi se dobio konačan rezultat.

 Upotreba CSS-a za upravljanje načinom prikazivanja sadržaja ima velike
prednosti:

• Održavanje i menjanje stranice znatno je olakšano. Ako vam zatreba da 
izmenite 
boju svih naslova, možete izmeniti samo jedan red u CSS datoteci.
• Obe datoteke su znatno manje, pa se podaci učitavaju mnogo brže nego kada Web 
stranice pravite isključivo pomoću HTML-a.
• CSS datoteka će biti keširana (sačuvana) na posetiočevom lokalnom računaru, 
pa 
neće biti potrebno da se učitava s Weba kad god posetilac pređe na drugu 
stranicu na kojoj se koriste ista pravila za stilove.

NAPOMENA
Pogledajte Web lokaciju www.csszengarden.com. Svaka stranica na toj klasičnoj
CSS lokaciji ima isti sadržaj, ali je na svaku primenjen različit skup CSS 
stilova.

 Pregledajte te stranice da bisti videli isti sadržaj stilizovan na stotine 
načina.

 ZAPAMTITE BAREM OVO
Na savremenim Web lokacijama, sadržaj je odvojen od načina njegovog 
prikazivanja 
zahvaljujući tome što se koristi CSS. U CSS datotekama nalaze se pravila koja 
određuju kako će sadržaj izgledati kad se prikaže na ekranu. Ista CSS datoteka
može se koristiti za stranice različitog sadržaja kako bi se postigao dosledan
izgled i stil cele Web lokacije.


  Dinamičke Web stranice

 CMS dodatno pojednostavljuje Web stranice tako što generiše dinamičke
Web stranice. Dok CSS razdvaja način prikazivanja od sadržaja, CMS razdvaja
sadržaj od stranice. To znači da CMS čini za sadržaj ono što CSS čini za način
prikazivanja sadržaja. Izgleda kao da između CSS-a i CMS-a više ništa ne 
preostaje
za samu Web stranicu. Ipak, u stvarnosti, ono što preostane može se zamisliti
kao skup tačaka umetanja, tj. rezervisanih mesta (engl. placeholders) u 
strukturiranom
šablonu ili rasporedu elemenata stranice. Na primer, pogledajte sliku 1.3.
Naredba “put some content here” (ovde uneti sadržaj) nalaže CMS-u da učita
određen sadržaj iz baze podataka (što bi bio “stvarni sadržaj”) i da ga umetne 
na
zadato mesto na stranici. Šta je toliko korisno u tom triku? U stvari, veoma je
moćan jer razdvaja odgovornosti pri izradi Web lokacije. Web dizajner se može
baviti načinom prikazivanja, tj. stilom i razmeštanjem sadržaja unutar odrđeenog
rasporeda – rezervisanih mesta. To znači da za sadržaj – tekst i slike koje se 
pojavljuju
na Web lokaciji – mogu biti odgovorni ljudi bez tehničkog obrazovanja, koji 
neće 
morati da znaju neki programski jezik, kao što je HTML i CSS, niti da brinu o 
obliku u kojem se sadržaj prikazuje. Većina sistema za upravljanje sadržajem
ima ugrađene alatke za objavljivanje sadržaja na Webu.


 Šta je CMS?

 SLIKA 1.3 Struktura CMS Web stranice.
Moguće je imati tok upravljanja sadržajem u kojem učestvuju i projektanti i 
autori
sadržaja (slika 1.4).

SLIKA 1.4 CMS upravlja objavljivanjem sadržaja.
CMS čini stranice dinamičkim. Stranica zapravo i ne postoji dok ne pritisnete
odgovarajuću vezu (engl. link) da biste je videli, a sadržaj može biti 
drugačiji 
kad
god je posetite. To znači da se sadržaj stranice može menjati i prilagođavati 
na 
osnovu
interakcije posetioca sa stranicom. Na primer, ako stavite neki artikal u korpu
za kupovinu, taj artikal će se prikazivati na stranici korpe. Upisan je u bazu
podataka i svaki put se umeće na “rezervisano mesto u korpi za kupovinu”. Mnoge
složene Web aplikacije – na primer, forumi, korpe za kupovinu i liste gostiju,
da navedemo samo nekoliko – zapravo su mini-sistemi za upravljanje sadržajem
(po ovoj definiciji).

 Drugi dobri primeri sistema za upravljanje sadržajem jesu blogovi (dnevnici
na Webu). Blog koristi šablon pomoću kojeg prikazuje ceo sadržaj (u ovom 
slučaju,
autorske priloge – postove), koji se lako ažurira i objavljuje na Webu. Zasluga
za sve veću upotrebu CMS-a verovatno pripada delimično i ogromnom porastu
popularnosti alatki za blogove kao što su Blogger i WordPress – koje su, u 
suštini,
sistemi za upravljanje sadržajem.

 ZAPAMTITE BAREM OVO
CMS potpuno razdvaja sadržaj od grafičkog dizajna i rasporeda sadržaja na
stranici. To pojednostavljuje održavanje usklađenog i ujednačenog dizajna cele
Web lokacije, a olakšava i izmene. Uz to, sadržaj mogu lako da dodaju i ljudi 
bez
tehničkih znanja.


 Ponuda sistema za upravljanje sadržajem veoma je bogata – od verzija namenjenih
za rad u velikim kompanijama, koje koštaju 300.000 dolara, do verzija
otvorenog koda, kao što je Joomla, koje su besplatne. Savremeni CMS-ovi obično
se definišu prema mogućnostima koje pružaju za upravljanje sadržajem i njegovo
objavljivanje. Najčešće podržavaju radne procese koji počinju od generisanja
sadržaja, preko njegovog ureoeivanja ili odobravanja, pa do objavljivanja. 
Većina
njih čini i znatno više: omogućava upotrebu širokog opsega proširenja (engl. 
extensions),
tj. dodatnih programa (engl. add-ons) da bi se Web lokaciji obezbedila
dodatna funkcionalnost. Za sistem Joomla postoji vise od 4000 dodatnih programa
koji se mogu preuzeti preko raznih foruma i lista slanja; mnogi od njih su 
besplatni,
a dobrovoljno ih prave projektanti širom sveta. Zvanična arhiva proširenja
za sistem Joomla nalazi se na adresi extensions.joomla.org.

NAPOMENA
Web lokacija extensions.joomla.org ima sistem za ocenjivanje i objavljuje 
recenzije. Nemojte previše verovati tim ocenama. Pošto se najbolje ocenjena 
proširenja prikazuju na najvišem nivou Web lokacije, više saobraćaja je 
usmereno 
ka
njima i zato dobijaju još bolje ocene. Često postoje odlična proširenja, što 
naročito važi za
novija, skrivena unutar kategorija. Vredi potrošiti sat ili dva na 
pretraživanje 
da biste
pronašli proširenja koja bi mogla da vam budu korisna.

 Kvalitet raspoloživih proširenja veoma je različit. Ako ih koristite na nekoj 
važnijoj
Web lokaciji, ukažite dužno poštovanje autoru i posetite njegovu ili njenu Web 
lokaciju.
Osim toga, obavezno detaljno testirajte proširenje pre nego što ga upotrebite 
na 
javno
dostupnoj Web lokaciji.

 Upotreba sistema za upravljanje sadržajem ima jedan veliki nedostatak: gledano
s tehničkog aspekta, CMS može postati izuzetno složen, s hiljadama datoteka
i skriptova koji u sadejstvu s bazama podataka oblikuju složenu Web lokaciju 
krcatu
raznim mogućnostima. To obično znači da CMS Web lokaciju projektuje i
realizuje tehničko osoblje, a održavaju je i koriste ljudi bez tehničkog 
obrazovanja.

 Joomla je verovatno sistem koji se od svih tekućih sistema za upravljanje
sadržajem najlakše podešava i omogućava da čak i korisnici sa skromnim tehničkim
znanjem iskoriste njegovu moć. Svrha ove knjige je da korisnicima bez
tehničkog znanja bude postupan vodič kroz proces učenja kako se prave Web 
lokacije
kojima upravlja Joomla.


Softver otvorenog koda

 Jedan od činilaca koji su doprineli rastu popularnosti i lakoći upotrebe 
sistema za
upravljanje sadržajem jeste širenje pokreta za softver otvorenog koda.
Godine 1998, Netscape je uveo univerzalno pravilo razvoja dobrog softvera
tako što je izvorni kôd svog čitača Weba, Netscape, stavio na raspolaganje 
svima.

 Taj kamen temeljac bio je ključ za formiranje filozofskog pokreta među 
projektantima
softvera u kojem softver razvijaju velike zajednice projekatanata i stavljaju
ga na raspolaganje celom svetu. (Otuda izraz otvoren kôd.)

 Pošto se Web širi eksplozivnom brzinom, svedoci smo da softver otvorenog
koda raste i sazreva toliko da postaje pogonska snaga Weba. Najznačajniji 
softver
otvorenog koda poznat je pod zajedničkom skraćenicom LAMP:

• Linux Operativni sistem
• Apache Softver za rad Web servera
• MySQL Moćan softver za upravljanje bazama podataka
• PHP Programski jezik koji omogućava pisanje i jednostavnih i složenih 
skriptova za interaktivan rad s bazama podataka.

 LAMP je omogućio projektantima softvera da pomoću programskog jezika
PHP prave moćne aplikacije. Jedna od uže specijalizovanih oblasti koja se takođe
širi jeste razvoj sistema za upravljanje sadržajem napisanih na jeziku PHP, kao 
što
su XOOPS, PostNuke, WordPress, Drupal i Joomla.

 ZAPAMTITE BAREM OVO
Joomla je primer softvera otvorenog koda. To je softver koji je osmislila i koji
održava zajednica projektanata iz celog sveta, a distribuira se potpuno 
besplatno.

 Istorija sistema Joomla!

 Joomla je moćan CMS otvorenog koda čija popularnost raste od kad je promenio
prvobitno ime Mambo, 2006. godine. Njegove dve ključne mogućnosti – jednostavno
administriranje i fleksibilna upotreba šablona – načinili su ga veoma 
upotrebljivim:
koristi se kao pogonska sila za sve – od intraneta velikih firmi, do Web
lokacija lokalnih škola.

 Krajem 2007. godine objavljena je verzija Joomla 1.5, koja je donela značajne
izmene postojećeg softvera. Izmene su dovele do jednostavnijeg načina na koji
korisnici unose sadržaj, ugraoeuju proširenja i upravljaju svojim Web 
lokacijama.
Promene su bile toliko značajne da je neka proširenja trebalo napisati iz 
početka
kako bi efikasno radila u novoj verziji. Zbog toga ćete na lokaciji extensions.
joomla.org naći proširenja razvrstana u više grupa (na primer, 1.0 Native, 1.5
Legacy, 1.5 Native).

NAPOMENA
Trebalo bi da nove Web lokacije pravite pomoću poslednje stabilne verzije si
stema Joomla 1.5+. Preporučljiva je upotreba proširenja obeleženih sa 1.5 
Native,
koja su temeljno izmenjena kako bi efikasno radila s novom verzijom, pod
pretpostavkom da pružaju potrebnu funkcionalnost. Proširenja obeležena sa 1.5 
Legacy,
osim što sadrže manje revizije, osposobljena su za rad s novim okruženjem 
verzije 1.5 pomoću
emulatora ugraoeenog u sistem Joomla 1.5 koji, kada je aktivan, prevodi mnoge 
komande
stila 1.0 u njihove ekvivalente u verziji 1.5. Ta proširenja rade ispravno u 
novoj
verziji i smatraju se potpuno funkcionalnim, mada su nešto manje efikasna zbog 
upotrebe
emulatora. U skladu s time, proširenje iz kategorije 1.5 Native pružiće nešto 
bolje performanse
od onoga iz kategorije 1.5 Legacy, pod pretpostavkom da je u oba slučaja 
funkcionalnost
uporediva. Proširenje tipa 1.0 Native neće raditi u novoj verziji i trebalo bi 
ga
smatrati zastarelim zato što funkcioniše samo u okruženju Joomla 1.0.


  Joomla! zajednica

Velika i aktivna zajednica je važan činilac za uspeh svakog projekta otvorenog 
koda.
Joomla zajednica je i velika i aktivna. Zvanični forum na adresi forum.joomla.
org ima (u vreme pisanja ove knjige) više od 250.000 članova, što ga čini
jednom od najvećih forumskih zajednica na Webu. Uz to, postoje i mnogi forumi
na međunarodnim Web lokacijama posvećenim sistemu Joomla, kao i Web lokacije
autora proširenja za taj CMS. Postoje i drugi forumi nezavisnih organizacija i
pojedinaca, kao što je joomlashack.com (koji se hvali sa 120.000 članova). Mada
navedeni podaci nisu baš rezultat neke naučne metode merenja, ipak pružaju
uvid u veličinu Joomla zajednice.


  Projektovanje proširenja

 Joomla je jedinstven softver među CMS-ovima otvorenog koda po broju i prirodi
nezavisnih projektanata koji prave proširenja za njega. Teško je naći Joomla Web
Mogućnosti koje pruža Joomla! lokaciju koja ne koristi barem jedno proširenje. 
Prava moć sistema Joomla leži u
začuđujuće velikom broju raspoloživih proširenja.

 Zanimljiva je priroda projektanata proširenja za sistem Joomla. Neuobičajeno
je velik udeo komercijalnih projektanata i kompanija koji prave profesionalna
proširenja za sistem Joomla. Mada se razvoj komercijalnog koda i razvoj 
otvorenog
koda čine teško spojivim, mnogi komentatori ističu tu karakteristiku projekta
Joomla kao značajan doprinos njegovom širenju.


  Mogućnosti koje pruža Joomla!

 Joomla pruža veliki broj mogućnosti “čim ga raspakujete”. Pošto preuzmete 
sistem
Joomla sa www.joomlacode.org, dobijate zip datoteku veličine 5 MB koju
treba instalirati na Web server. Kada pokrenete postupak instaliranja, 
raspakuju 
se
sve datoteke i unosi određen “simulirani” sadržaj u bazu podataka. Evo spiska 
dela
mogućnosti koje pruža osnovna instalacija, navedenih proizvoljnim redosledom:

• Jednostavno unošenje i menjanje sadržaja pomoću editora teksta u čeonom 
prikazu (engl. front-end) glavne Web lokacije ili u pozadinskom prikazu (engl. 
backend)
Web lokacije, dostupnom samo administratoru.
• Registrovanje korisnika i mogućnost ograničavanja pristupa stranicama na 
osnovu korisnikovog nivoa.
• Upravljanje izmenama i objavljivanjem sadržaja na osnovu više nivoa korisnika 
sa administratorskim statusom.
• Ankete.
•
Jednostavni obrasci za kontakt.
• Javni statistički podaci o radu Web lokacije.
• Privatni detaljni podaci o saobraćaju na Web lokaciji.
• Ugrađena mogućnost pretraživanja sadržaja cele Web lokacije.
• Mogućnosti za slanje sadržaja e-poštom, pretvaranje u format PDF i štampanje.
• RSS (i drugi načini) distribuiranja sadržaja.
• Jednostavan sistem ocenjivanja sadržaja.
• Prenošenje sadržaja s drugih Web lokacija.

 Kao što vidite, Joomla pruža neke izuzetne mogućnosti. Da bi Web dizajner 
ponudio sve navedene mogućnosti na statičkoj
Web lokaciji, cena bi morala da bude više desetina hiljada dolara, ali to nije 
sve. Joomla okuplja brojnu zajednicu projektanata širom sveta (preko 30.000) 
koji su napravili više od 4000 proširenja
za sistem Joomla, od kojih je većina besplatna. Najpopularnije vrste proširenja 
su
sledeće:

• Forumi
• Korpe za kupovinu
• Liste slanja (bilteni)
• Kalendari
• Moduli za preuzimanje dokumenata i multimedijskog sadržaja
• Foto galerije
• Obrasci
• Imenici i profili korisnika.

 Svako proširenje se može instalirati unutar sistema Joomla da bi na određeni 
način proširilo njegovu standardnu funkcionalnost.
Joomla je vrlo popularan i zbog raspoloživosti ogromnog broja i vrsta 
proširenja.
Da biste još detaljnije prilagodili Web lokaciju svojim potrebama, lako možete
pronaći uskospecijalizovana proširenja, kao što su sledeća:

• Moduli za rad s receptima
• Sistemi za pomoć korisnicima
• Praćenje pecaroških turnira
• Postavljanje Googleovog sistema oglašavanja AdSense
• Upravljanje s više Web lokacija
• Održavanje lista nekretnina
• Rezervisanje hotelskih soba.

 Sigurno ste već shvatili suštinu!


ZAPAMTITE BAREM OVO

 Joomla pruža vrlo bogatu funkcionalnost već u standardnom paketu. Pomoću
besplatnih ili jeftinih komercijalnih proširenja može se dalje nadograditi za 
gotovo
svaku užespecijalizovanu primenu.

U prilogu B, “Primeri upotrebe sistema Joomla”, navedeno je nekoliko primera
Web lokacija raznih namena i iz raznih oblasti, čija je pogonska sila Joomla i
neka od pomenutih proširenja.


Elementi Joomla! Web lokacije

 Joomla Web lokacija sadrži više elemenata čije sadejstvo proizvodi Web 
stranicu.
Tri glavna elementa Web lokacije su sadržaj, šabloni i moduli. Sadržaj je srž 
Web
lokacije, šablon odreoeuje način na koji se on prikazuje, a moduli dodaju 
dinamičku
funkcionalnost oko ivica glavnog dela stranice.

 Zamislite ta tri elementa kao tri noge koje drže stolicu. Bez jedne od njih, 
stranica
(stolica) bi se prevrnula.
Slika 1.5 prikazuje lokaciju www.compassdesigns.net – popularan blog čija je
tema Joomla. (U redu, priznajem, to je moja Web lokacija koju besramno 
reklamiram!)
Slika 1.6 ističe dva od tri elementa Joomla stranice – sadržaj i module. Treći
element, šablon, prisutan je u obliku boja, grafike, rasporeda elemenata na 
stranici
i fontova (što su sve sastavni delovi šablona).
SLIKA 1.5 Joomla Web lokacija www.compassdesigns.net.

 Na ovoj Joomla Web stranici, glavni sadržaj je širok središnji stubac sa listom
veza koje vode ka lekcijama o sistemu Joomla. U stupcu na desnoj strani, kao i u
gornjem i donjem delu, prikazano je nekoliko modula. Raspored i mesto 
prikazivanja
sadržaja odreoeuje šablon, zajedno sa CSS datotekama za stilove (ako ih ima)
koje šablon referencira.

 Sadržaj

 Najvažniiji deo Web lokacije je sadržaj – što je “meso i krompir” Web 
stranice, 
to
jest bitan deo u središtu stranice u koji posetilac gleda; verovatno ste čuli 
izraz
“sadržaj je car”. Joomla, kao CMS, omogućava da sadržaj efikasno unosite, 
objavljujete
i upravljate njime. Sadržaj je organizovan u celine kojima se lako upravlja
i koje se zovu tekstovi ili članci (engl. articles). Joomla zapravo ima 
odreoeeno
ime za osnovni element stranice: glavni deo stranice (engl. mainbody). To je
obično najširi stubac i postavlja se u središte stranice.

SLIKA 1.6 Elementi Joomla Web lokacije.

 Sadržaj koji se prikazuje u glavnom delu stranice nastaje zahvaljujući onom što
Joomla zove komponenta. U sistemu Joomla, najveća i najvažnija komponenta je
ona koja upravlja svim tekstovima (člancima), tj. pojedinačnim sastavnim 
elementima
sadržaja Web lokacije. U stvari, komponente su toliko važne da se ti sastavni
elementi često nazivaju elementi sadržaja (engl. content articles). U
standardnoj instalaciji sistema Joomla, postoji još nekoliko komponenata koje
generišu odreoeenu vrstu sadržaja u glavnom delu stranice, kao što su veze 
(komponenta
Web Links) i osobe za kontakt (komponenta Contacts).

 Za generisanje sadržaja u glavnom delu stranice možete iskoristiti i mnoge
komponente čiji su autori nezavisni projektanti. Takvi primeri su forumi i korpe
za kupovinu.

 ZAPAMTITE BAREM OVO
U glavnom delu Joomla Web stranice, prikazuje se sadržaj koji generiše određena
komponenta. U sistemu Joomla, najvažnija je komponenta što upravlja s jednim
ili više elemenata sadržaja koji se čuvaju u bazi podataka kao tekstovi
(članci) i prikazuje ih.


 Šabloni

 Šablon (engl. template) jeste grupa pravila o načinu prikazivanja komponenata
i modula na stranici i njihovom rasporedu na ekranu. Šablon odreoeuje raspored
elemenata na Web stranici. Šablon, zajedno s pridruženim CSS datotekama, takođe
određuje, na primer, koliko se stubaca prikazuje i koje su boje naslovi. Šablon
igra ulogu filtra (ili sočiva) koji upravlja svim aspektima predstavljanja
sadržaja na Web stranici. Nema vlastiti sadržaj, ali može sadržati logotipove.

 NAPOMENA
Često ćete naići na to da se šabloni tretiraju kao vrsta proširenja, zajedno s
komponentama i modulima. Koncept šablona prikazan je na slici 1.7, gde se
vidi da se od sirovog sadržaja iz baze podataka pomoću šablona dobija konačni
oblik Web stranice koja se prikazuje korisniku.
mc-ref
Sirov sadržaj baze podataka Šablon Prikaz Web stranice
SLIKA 1.7 Kako se formira Web stranica iz baze podataka sistema za upravljanje 
sadržajem.


 Moduli

 Moduli su kratki, funkcionalni blokovi koji se najčešće prikazuju raspoređeni
oko glavnog dela stranice; na primer, anketa, obrazac za prijavljivanje ili 
najnovije
vesti. Moduli mogu prikazivati određeni sadržaj iz baze podataka koji može, ali
ne mora biti povezan sa sadržajem u glavnom delu stranice (kao što su tekstovi
na istu temu). Takođe, mogu Web lokaciji obezbediti funkcionalnost kao što je
upravljanje tekućim statusom korisnika, prelaženje na druge stranice ili 
pretraživanje
Web lokacije.

 U primeru prikazanom na slici 1.6, moduli se nalaze u gornjem delu stranice
a svrha im je da omoguće pretraživanje Web lokacije i prikažu meni. Desni stubac
sadrži modul za RSS prenos, obrazac za prijavljivanje korisnika na Web lokaciju
i najnovije vesti. U donjem delu stranice nalazi se obrazac za prijavljivanje
korisnika na listu slanja.

 Komponente i moduli se često nazivaju zajedničkim imenom proširenja
(engl. extensions) zato što proširuju funkcionalnost Web lokacije.

ZAPAMTITE BAREM OVO
Web lokacija zasnovana na sistemu Joomla sastoji se od sadržaja (tekstovi i 
druge
vrste sadržaja koji se prikazuju zahvaljujući odgovarajućim komponentama),
šablona i modula. Pomoću šablona se bira i razmešta sadržaj koji treba da
se pojavi na stranici, i upravlja se svim prezentacionim i estetskim aspektima
Web stranice. Šablon nema vlastiti sadržaj (osim što može sadržati logotipove).


  Sažetak


 Joomla je odličan CMS koji može biti pogonska sila složenih dinamičkih Web 
lokacija
– po povoljnoj ceni ili sasvim besplatno. U ovom poglavlju su opisane opšte
odlike sistema za upravljanje sadržajem, istorija sistema Joomla, šta Joomla 
može
da uradi i od čega se sastoji Web stranica zasnovana na sistemu Joomla.
Razmotrili smo sledeće ključne činjenice:

• CMS razdvaja sadržaj Web stranica od grafičkog dizajna. To pojednostavljuje 
održavanje ujednačenog i usklađenog izgleda cele Web lokacije i olakšava izmene.
Takođe olakšava unošenje sadržaja ljudima bez tehničkog obrazovanja.
• Joomla je primer softvera otvorenog koda. Napravila ga je zajednica 
projektanata rasutih širom sveta, a na raspolaganju je potpuno besplatno.
• Joomla pruža bogatu funkcionalnost već u osnovnom paketu. Pomoću gotovih 
besplatnih (GPL) i jeftinih (komercijalnih) proširenja koja se mogu preuzeti sa
adrese extensions.joomla.org i sa drugih lokacija s komercijalnim proširenjima, 
sistem Joomla se može proširiti dodatnim mogućnostima da bi se zadovoljile 
potrebe gotovo svake specijalizovane aplikacije.
• U glavnom delu Joomla Web stranice prikazuje se sadržaj generisan pomoću 
određene komponente. Najvažnija komponenta je ona koja upravlja tekstovima 
(člancima) uskladištenim u bazi podataka, bira ih i prikazuje.
• Joomla Web lokacija se sastoji od sadržaja (generišu ga komponente), šablona 
i 
modula. Šablon određuje koji se sadržaj prikazuje na Web stranici i kako se 
razmešta. Uz to, šablon upravlja svim vizuelnim aspektima Web stranica. Nema 
vlastiti sadržaj, ali može sadržati logotipove.
• Na savremenim Web lokacijama, sadržaj je razdvojen od prezentacije (tj. 
načina 
predstavljanja na ekranu) pomoću tehnologije poznate kao kaskadne liste stilova 
(Cascading Style Sheets, CSS). Šabloni koriste CSS stilove za upravljanje 
izgledom sadržaja koji se prikazuje pomoću šablona.




                      ---------- Podaci o listi ----------

Adresa za prijavu: <slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> za subjekt upisati: subscribe
Adresa za odjavu: <slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> za subjekt upisati: unsubscribe
Adresa moderatora: slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx
Web strana: http://www.slikom.org/ml/slikom.html


Other related posts: