Kako protiv Adwarea Gori od virusa S virusima smo nauèili da ?ivimo, a s Adware napastima? I tokom prethodne godine bili smo svedoci velikog rasta broja raznih Internet napasti. Bilo je nekoliko velikih najezda virusa kojise ?ire putem elektronske po?te, jedna velika najezda virusa zbog gre?ke u Windowsovom TCP/IP steku i stalna poplava ne?eljenih poruka elektronske po?te koja, i pored nekoli ko hap?enja najveæih spemera, daleko od toga dajeobuzdana. S ovirn napastima veæ smo nauèili da ?ivimo i da se protiv njih borimo: antivirus i antispem softverima, krpljenjem Windowsa, brisanjem i ignorisanjem poruka i neotvaranjem fajlova koji su poslati uz ne?eljene poruke... Meðutim, ovde ?elimo da vam skrenemo pa?nju na ozbiljnost jedne sasvim drugaèije klase Internet napasti. Nezvani gosti Adware je reè koja objedinjuje razlièite programe, kolaèiæe, zapise u Windows registre... Taènije, na jednom popisu smo na?li deset vrsta problema koji spadaju u Adware i mada se èesto pravi razlika izmeðu Spyware i Adware, mi æemo ih objediniti pod imenom Adware. Reè je o raznim tehnikama kojima se naru?ava privatnost. Naru?avanjem privatnosti se smatra svako odavanje informacija s va?eg raèunara, bilo da se odnosi na Web lokacije koje poseæujete ili imena fajlova koje ste poslednje otvarali nekim programom. Naru?avanje privatnosti predstavlja i prikazivanje ne?eljenih reklama. Nekako u istu kategoriju spadaju i programi koji prekidaju va?u Internet vezu i zovu broj u inostranstvu (Dialeri). Sigurno se sada pitate kako se neka od ovih stvarèica mo?e nakaèiti na va? raèunar? Da li ste bezbedni ako imate antivirusni program i redovno obnavljate antivirus definicije? Jedan naèin da zaradite neki od Adware programa jeste da ga instalirate. Instalacija tog programa ne mora biti samostalna, veæ ukljuèena u neki drugi program.To upravo i pi?e u tekstu koji se pojavljuje uz instalaciju svih programa i koji niko ne èita veæ samo klikæe na dugne?l agree".Tim klikom vi zapravo pristajete na instaliranje Adware programa. Poznati programi koji sadr?e Adware ukljuèuju veæinu P2P programa, starije verzije RadLighta, DateManager, Weather... Najpoznatija imena Adware programa koji se ovako?ubacuju"na va? raèunar jesu Gator\Save!. Pogre?no kliktanje se mo?e desiti i tokom surfovanja kada se primenjuje slièan scenario, a takve instalacije su karakteristiène za sajtove s pornografskim i piratskim sadr?ajem. Meðutim, u veæini sluèajeva Adware se ubacuje na va? raèunar bez pitanja, putem kolaèiæa koje Web serven' ?alju i koji kasnije slu?e, sami ili u sprezi s drugim Adware elementima, za praæenje va?eg surfovanja. Èak je i servis Alexa pribegao ovom metodu radi ?to boljeg odreðivanja popularnosti sajtova. A antivirus? Ne! Antivirusni program vas neæe za?tititi od Adware napasti. Veoma je zanimljivo za?to kompanije koje proizvode antivirusne programe ne ubrajaju Adware u maliciozne programe i ne uvr?æuju ih u svoje odbrambene sisteme. Razlog je u definiciji da se virus ?iri sa zara?enog kompjutera i da se ?iri geometrijskom progresijom, ?to kod Adware napasti nije sluèaj. Dodatni argument je to ?to je korisnik odgovorio potvrdno na pi tanje da li ?eli da se na njegov raèunar instalira Adware program. Ipak u najnovijim antivirus programima sve se èe?æe javljaju moguænosti koje manje ili vi?e vode raèuna o blokiranju nekih kategorija Adware napasti. Meðutim, umesto da se oni inkorporiraju u osnovne antivirusne pakete, obièno se nude kao moduli koji se dodatno plaæaju. Ranjivi IE Veliki procenat Adwarea koristi neke nesavr ?enosti i propuste u programima za surfovanje. S obzirom na to da je lnternetExplorerzbog svoje sveprisutnosti na Windows platformama da~ leko najzastupljeniji browser, veæina napada je upravo pravljena da iskoristi njegove slabosti. ?ta to zapravo znaèi u praksi? Znaèi da korisnici lEa imaju najvi?e ?anse da zakaèe ?irok spektar Adware napasti. Korisnici Netscapea, Mozille, FireFoxa i Opere su znatno manje ugro?eni. Da je sve takojednostavno, re?enje bi bila instalacija jednog od ovih browsera, ali... Danas na Intemetu postoji veliki broj stranica koje su pravljene ne po standardima koji se donose za sve Web tehnologije, veæ specijalno za IE, ukljuèujuæi one sa ActiveX sadr?ajem. Zbog toga nije dovoljno preæi na nedavno iza?lu, veoma hvaljenu verziju FireFoxa 1.0, veæ se mora obratiti pa?nja na za?titu IE i celog raèunara od Adwarea. Popup prozori su veoma va?na tehnika kod Adware programa, a IE nema moguænost njihovog blokiranja. Zbog toga je potrebno instalirati neki dodatak za IE koji æe to omoguæiti. Na?a preporuka ide nekom od toolbarova koje nude Yahoo, Netscape i Google. Ovi toolbarovi ne sadr?e Adware programe, ?to je inaèe retkost kada su toolbarovi za IE u pitanju. Yahoo toolbar èak ima i za?titu od nekih vrsta Adwarea, ali kao ni Netscape, toolbar nije tako efikasan kod blokiranja ?ilavijih verzija popup prozora kao Google toolbar. Instaliranjem ovih toolbarova smanjiæe se kolièina Adware problema koji mogu da se smeste na va? raèunar, ali daleko od toga da ste time re?ili sve probleme. Da li ba? mora? Verovatno ste se do sada zapitali zbog èega toliko insistiramo na uklanjanu Adwarea kada, osim Dialera, gotovo jedina lo?a stvar koju ovi programi rade jeste odavanje informacija o tome koje Web lokacije poseæujete? Razlog, osim naru?avanja privatnosti, le?i i u èinjenici da jedan deo Adware elemenata mo?e znaèajno da uspori raèunar, pa èak i da onemoguæi pristup Internetu! U prethodnih mesec dana autor ovog èlanka imao je prilike da na dvadesetak raèunara pokrene programe za èi?æenje Adwarea i na nekoliko njih je pre èi?æenja bilo gotovo nemoguæe raditi zbog usporenja i blokiranja pristupa Internetu. Apsolutno svi raèunari imali su Adware sadr?aja u sebi iako su neki od njih bili na stalnoj Internet konekciji iza firewalla, a neki od njih na dialup pristupu. Svi raèunari su imali aktuelizovane verzije antivirusa kompanija Symantec i Kaspersky, a ne nekoliko se IE veoma retko koristi za surfovanje Mre?om. Nadam se da smo vas ubedili da va? raèunar nije imun na Adware. Uostalom, prema istra?ivanju IDCa, dve treæine raèunara u svetu ima Adware napasti u sebi! Ovo istra?ivanje dalo je i prognozu da æe tr?i?te programa za za?titu od Adwarea sa 12 miliona USD u 2003. godini narasti na 305 miliona USDu2008. godini. Te?ka artiljerija Ako stvari veæ tako stoje, kako oèistiti Adware i kako se za?tititi? Naravno, uz pomoæ antiAdware programa.Tr?i?te ovih programa je jo? uvek nerazvijeno i ne postoje ?veliki igraèi". Veliki broj kompanija se opredeljuje za besplatne osnovne moguænosti èi?cenja sa plaæanjem za napredne opcije permanentneza?tite. Mo?da najbolji pokazatelj populamosti, efikasnosti i poverenja predstavlja broj preuzimanja antiAdware programa sa sajta www.download.com. Ubedljivo na vrhu, na prva dva mesta su programi o kojima je "Svet kompjutera" veæ pisao i koje vam preporuèujemo u kombinaciji. Reè je o Lavasoftovom programu AdAware SEPersonal 1.05 koji dolazi iz ?vedske i irskom SpybotSearch&Destroy 1.3 firme Safer Networking. Da biste bili sigurni da vam je raèunar èist, morate pokrenuti oba programa, a na veoma zara?enim raèunarima mo?e se desiti da je dan od ova dva programa nije u moguænosti da re?i probleme i da je skeniranje raèunara drugim programom preduslov za uspe?no èi?æenje. Oba programa su besplatna za liènu upotrebu. Treba napomenuti da Spybot ima i opciju za imunizaciju sistema koja u IE menja setovanja koja omoguæavaju nekim Adware napastima da se ubace na sistem i uz to ima i modul koji se inkorporira u IE i blokira lo?e ActiveX komponente na osnovu njihovog IDa, a slièan sistem postoji i za Operu. Spybot ima i modul TeaTime koji se opciono mo?e instalirati. On se sme?ta u system tray i blokira sve lo?e aplikacije koje bi poku?ale da se startuju, blokira pristup poznatim ?tetnim URLovima iz IE i blokira menjanje Windows registy baze. Zbog poslednje funkcije ovaj program mo?e biti nezgodan kod neiskusnih korisnikajeræeon i pri instalaciji nekog ?eljenog softvera pitati da li da dozvoli promenu registara, ?to mo?e izazvati zabunu. Ako ste zainteresovani, mo?ete probati i druge programe koje naðete na www.download.com, ali neka vam broj preuzimanja bude glavna vodilja. lako Service Pack 2 za Windows XP donosi pobolj?anja na polju sigurnosti za ceo sistem i IE (popup bloker), ipak æete morati da potra?ite pomoæ antiAdware programa. Od Adwarea se morate braniti da ne biste do?li u situaciju da vam raèunar postane neupotrebljiv. Posle antivirusnih programa, eto jo? jedne zabave koju morate s vremena na vreme da osve?avate i pu?tate da lovi po va?em raèunaru. Tako ne?to nam je ba? nedostajalo... Du?an DINGARAC Spayware na mom raèunaru pa ?ta? Ne misie svi surferi da je spyware problem. Neki od njih ka?u da su ?softverska nju?kala" fin naèin da se korisnici odu?e za kori?æenje besplatnog softvera, èak i ako to podrazumeva prikupljanje liènih informacija. Jo je samo mali deo kojim se mo?emo odu?iti korisnim besplatnim programima", izjavili su studenti nekoliko univerziteta u Americi koji su se pobunili po?to su administratori Internet mre?a zatvorili portove za komunikaciju spyware ili advvare programa, èime su onemoguæili njihovo funkcionisanje. Stvar je dobila na te?ini po?to je IMash, popularni program za razmenu fajlova, dobio i dodatak Marketscope. U pitanju je program koji bele?i sav Internet saobraæaj korisnika, a ide tako daleko da pamti i na glavni server ?alje i za?tiæene podatke kao ?to su korisnièka imena i lozinke, pa èak i brojevi kreditnih kartica. Sve je to naravno u cilju ?ispitivanja tr?i?ta i elektronske trgovine", kako ka?u programeri. Dok je za jedne to prava noæna mora za privatnost, za druge je to ?sasvim realna potreba programera". Trenutno su studenti Kolumbijskog univerziteta, Kornela i jo? ?est fakulteta poèeii da skupljaju potpise za peticiju da se ponovo omoguæi funkcionisanje IMasha, prekinuto zbog zatvaranja portova za komunikaci)u Marketscopea s glavnim serverom. Kuda ide ovajsvet... M.Ð. Digotalna mis sveta Izabrali smo digitalnu mis sveta za 2004. godinu! Na adresi www. mi55digitalworld.com mo?ete videti pobednicu [Katty Ko iz Èilea), njene pratilje i sve ostale ?nominovane" devojke. 0 èemu se radi? ?Digitalna mis sveta je rapravo potraga za idealom lepote, viðenim kroz virtuelnu realnost", ka?e Franz Cerami, tvorac ovog interesantnog takmièenja. Po njemu, svako doba ima svoj ideal lepote i inkarnaciju tog ideala. Sada, u eri kada digitalna umetnost i filmska produkcija, kao i programeri videoigrica stvaraju popularne virtuelne modele kao Sto je Lara Kraft i kreiraju potpuno nov pogled na pojmove ?enstvenosti i lepote, Internet korisnici bi trebalo da mogu da izaberu svoju mis. Dakle, ?iri je sastavljen iskljuèivo od Web surfera. Cilj projekta digitalne mis sveta (ili mis digitalnog sveta, kako god ?elite) jeste da promovi?e i poveæa svest javnosti o kori?æenju virtuelnih karaktera i kompjuterske grafike, da bude izvor informacija i referenca svim pojedincima i kompanijama koji se bave razvojem 3D grafike ili su zainteresovani za kori?æenje virtuelnih karaktena. Izbor je zavr?en 3. decembra, a birano je izmeðu 20 prijavljenih modela koji su, po pravilima, morali biti virtuelni modeli postojeæih devojaka, uraðeni najnaprednijim 3D softverom. Finalno takmièenje je uprilièeno u trodimenzionalnom Intemet okru?enju, sa svim uèesnicama i virtuelnim voditeljem! Digitalna mis sveta je krunisana, a njen tvorac je dobio zlatnu polugu koja vredi 5000 dolara. A veæ je poèelo prijauljivanje za izbor mis za 2005. godinu... Mo?o na stolu ?ta se dobija kada se spoje kompjuter, Web kamera, nekoliko servomotora i pu?ka kalibra .22? Www.liveshot.Com Internet sajt preko kojeg svaki posetilac mo?e da puca \z prave pravcate pu?ke (naravno, pod uslovom ds ia to zadovoljstvo i plati). Za sada je moguæe pucati samo na mete, meðutim, Teksa?anin D?on Andervud, koji je ovaj poslovni poduhvat osmislio, planira da na svom ranèu zapati divlje livotinje i tako omoguæi lov preko Interneta. Posle uspe?nog pogotka, radnici bi pokupili le?inu, preparirali glavu i istran?irali meso, koje bi ?lovac" zatim dobio na kuænu adresu. Dve osnovne ciljne grupe su lovci koji nemaju vremena ili novca za pravi lov i invalidi koji ?ele da love, a fizièki to ne mogu. Ovaj sajt stavlja veoma interesantne problerne pred sudstvo. Kao prvo, nije jasno da li je ovako ne?to uop?te dozvoljeno. Dalje, ukoliko se desi da neki sluèajni prolaznik bude povreðen ili ubijen, da li æe biti odgovorna osoba iza kompjutera ili ona koja joj je to omoguæila? A ?ta ako to uradi neko ko je ukrao tuðu ?ifru i puca kroz anonimni proksi i kako to dokazati? Najzad, ko je odgovoran ako nekoga ubije bag ili aimbot? N.S. Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe