Većina informatičkih sistema i individualnih računara u Bosni i Hercegovini
su pod prijetnjom od cyber napada zbog korištenja nelicenciranog softvera.
Podaci iz prošle godine iz istraživanja BSA | The Software Alliance govore
da je čak 63% korisnika koristilo ovu vrstu softvera čija ukupna vrijednost
je iznosila preko 44 miliona KM. Ovaj trend je u postupnom padu, međutim,
nedovoljnom da se osigura zadovoljavajući nivo bezbjednosti. Podaci su
dobiveni
anketiranjem potrošača, IT menadžera i poslovnih PC korisnika.
Iz Digital Crime Unita (DCU), Microsoftovog tima kojem je cilj zaustaviti
ili onemogućiti zlonamjerne softvere te smanjiti sigurnosne rizike i
zaštiti
korisnike, upozoravaju kako sigurnosne prijetnje postaju sve učestalije, a
cyber kriminalci sve sofisticiraniji te pitanje sigurnosti postaje najveći
izazov
za sve korisnike i organizacije širom svijeta.
Robert Kosla, regionalni direktor za javnu sigurnost, nacionalnu sigurnost
i odbrani u kompaniji Microsoft, komentarišući cyber sigurnost u BiH,
izjavio:
"Još uvijek se mora uraditi mnogo toga u cyber sigurnosti u BiH. Pozitivno
je to što ima dosta ulaganja u modernizaciju infrastrukture. Ukoliko se
implementiraju
nove tehnologije i sistemi, onda je država mnogo otpornija na cyber napade.
Očigledno je da su operativni sistemi koji su stari i po 17 godina mnogo
ranjiviji
u odnosu na one koji su razvijeni nedavno. BiH kao i druge zemlje u regiji
mora uvesti nove i otpornije informacione tehnologije i naša uloga je da
pružimo
podršku državama u optimalnoj implementaciji kako bi mogle na najbolji
mogući način iskoristiti sve benefite novih tehnologija. Cyber sigurnost
nije samo
jedna akcija, već kontinuiran proces koji zahtijeva od država da stalno
ulažu kako bi dostigle potrebni nivo informatičke sigurnosti.
Microsoft se danas ne bavi samo prodajom proizvoda. Mi nudimo i znanje i
usluge kako bi se ti proizvodi koristili na najbolji mogući način. To
nudimo i
državama ".
Nelicencirani softver može uzrokovati gubitak i krađu poslovnih podataka,
uzrokovati nekompatibilnost softvera i hardvera, te onemogućiti poboljšanje
i
ažuriranje instaliranih programa. Napadi malwareom na organizacije širom
svijeta događaju se u prosjeku svakih 7 minuta, a prema podacima IDC-a,
općenito
cyber napadi koji uključuju krađu identiteta, širenje spama i napade na
bankovne račune koštaju svjetsko gospodarstvo više od 400 milijardi dolara
godišnje.
Uvijek postoji mogućnost nabavke softvera na online aukcijama, od sumnjvih
distributera ili preuzimanjem besplatnih verzija. Iako korisnici u ovim
slučajevima
smatraju da su uštedjeli, zapravo su se izložili opasnosti od softverskog
piratstva.
Kako bi se obezbijedili maksimalna zaštita i sigurnost podataka, softvere
je potrebno kupovati od licenciranih distributera. U slučaju Microsofta, to
su
Microsoft Authorized OEM Distributors.
Zbog pristupačnosti preuzimanja i raširenosti korištenja, vrijednost
piratskog softvera globalno iznosi 52 milijarde dolara, što samo po sebi
govori o
dimenziji problema. Prema izvještaju BSA, u regiji Centralna i Istočna
Evropa u 2016. godini 58% korisnika su koristili nelegalni softver, po čemu
su bili
odmah iza regije Azija-Pacifik sa 61% udjela.
U dodatku, zabrinjavajući je podatak da na međunarodnom nivou direktori
informatičkih tehnologija zapravno nisu svjesni da su informatički sistemi
nelegalni.
Oni, prema BSA izvještaju , naglašavaju da je nabavljanje legalnog softvera
od presudnog značaja da se izbjegnu cyber napadi, te da se izgube
dragocjeni
podaci. Čak 33% firmi otkriju da su koristile nelicencirani softver tek
nakon njegove nabavke.
Firme se mogu osigurati da imaju legalni softver, i osigurati se protiv
cyber napada korištenjem programa za upravlanje softverskom imovinom (SAM).
Organizacije
koje efikasno implementiraju SAM znaju što se nalazi na njihovoj mreži kao
i da li je legalan i licenciran, uvijek mogu optimizirati upotrebu softvera
koristeći onaj koji najbolje odgovara njihovom poslovanju; imaju pravila i
procedure za nabavu, raspoređivanje i prestanak upotrebe softvera; te će
imati
integrirani SAM u okviru poslovanja.
__________
Podaci o listi:
1. Web strana: http://www.slikom.info/ml/sl.html
2. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe
3. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati:
unsubscribe
4. Facebook: http://www.facebook.com/web.portal.slikom
5. Twitter: https://www.twitter.com/slikom
6. Adresa moderatora: SliKom-Moderators@xxxxxxxxxxxxx
__________