Pozdrav, ne mogu da se otmem utisku da je ovo oko ranjivosti sistema
jer se koristi ne licencirani softver žestoko prodavanje magle. Naime,
svi sistem administratori znaju šta je i koliko bezbedno za
instalaciju u preduzećima, jer su se krekovani softveri uveliko
koristili. Tačno je da npr odredjeni krekovi mogu da budu zaraženi,
ali može li neko da mi objasni na koji način je nebezbedan recimo
crack za neki program koji se aktivira kucanjem serijskog broja???
Nema tu ništa alarmantno toliko :)
On 3/16/17, Milan Dj <milandj89@xxxxxxxx> wrote:
Ee, vidiš što se toga tiče, bogme su postali svi sad strogi.__________
Eto ukudaju torrente, sajtove za online gledanje filmova i serija, nesmeš
film postavljati na youtube naravno, zbog autorskih prava.
Da čovek prodaje film pa da kaže al postavlja za one koji u tom ternutku kad
se film prikazuje na tv-u nemože da ga pogleda al ajd dokaži ti njima.
-----Original Message-----
From: slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto:slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx] On
Behalf Of Krešimir Anđelković
Sent: Thursday, March 16, 2017 5:38 PM
To: SLIJEPI KOMUNICIRAJU <slikom@xxxxxxxxxxxxx>
Subject: [slikom] Re: U Bosni i Hercegovini i dalje alarmantno koristenje
nelicenciranog softvera
Ja sam zato da se koristi nelicencirani software jer nas Microsoft
iovako-ionako šijuiniira za gazdu u SAD-u.
Ne radi to samo on, nego i svi veliki igrači iz informatičkog i
komunikacijskog sektora.
Da ne govorim o neutaživoj gladi svih inačica Windowsa za hardverom.
Prije malo više od dvije godine instalirao sam si windows sedmicu i sad mi
radi osjetno sporije nego kad sam je tek instalirao, a imam komp koji ima
SSD disk i osam gigabajta RAM memorije.
Pa dobro brate, koliko je giga RAM-a danas potrebno za napisati tekst i
pogledat sliku ili video i surfat Internetom, a da se komp ne uspori nakon
što je sistem instaliran dvije godine???
Eto...
Dana 15. ožujka 2017. u 19:40 Gradimir Kragic <bastono@xxxxxxxx> je
napisao/la:
Većina informatičkih sistema i individualnih računara u Bosni i
Hercegovini su pod prijetnjom od cyber napada zbog korištenja
nelicenciranog softvera.
Podaci iz prošle godine iz istraživanja BSA | The Software Alliance
govore da je čak 63% korisnika koristilo ovu vrstu softvera čija
ukupna vrijednost je iznosila preko 44 miliona KM. Ovaj trend je u
postupnom padu, međutim, nedovoljnom da se osigura zadovoljavajući
nivo bezbjednosti. Podaci su dobiveni anketiranjem potrošača, IT
menadžera i poslovnih PC korisnika.
Iz Digital Crime Unita (DCU), Microsoftovog tima kojem je cilj
zaustaviti ili onemogućiti zlonamjerne softvere te smanjiti sigurnosne
rizike i zaštiti korisnike, upozoravaju kako sigurnosne prijetnje
postaju sve učestalije, a cyber kriminalci sve sofisticiraniji te
pitanje sigurnosti postaje najveći izazov za sve korisnike i
organizacije širom svijeta.
Robert Kosla, regionalni direktor za javnu sigurnost, nacionalnu
sigurnost i odbrani u kompaniji Microsoft, komentarišući cyber
sigurnost u BiH,
izjavio:
"Još uvijek se mora uraditi mnogo toga u cyber sigurnosti u BiH.
Pozitivno je to što ima dosta ulaganja u modernizaciju infrastrukture.
Ukoliko se implementiraju nove tehnologije i sistemi, onda je država
mnogo otpornija na cyber napade.
Očigledno je da su operativni sistemi koji su stari i po 17 godina
mnogo ranjiviji u odnosu na one koji su razvijeni nedavno. BiH kao i
druge zemlje u regiji mora uvesti nove i otpornije informacione
tehnologije i naša uloga je da pružimo podršku državama u optimalnoj
implementaciji kako bi mogle na najbolji mogući način iskoristiti sve
benefite novih tehnologija. Cyber sigurnost nije samo jedna akcija,
već kontinuiran proces koji zahtijeva od država da stalno ulažu kako
bi dostigle potrebni nivo informatičke sigurnosti.
Microsoft se danas ne bavi samo prodajom proizvoda. Mi nudimo i znanje
i usluge kako bi se ti proizvodi koristili na najbolji mogući način.
To nudimo i državama ".
Nelicencirani softver može uzrokovati gubitak i krađu poslovnih
podataka, uzrokovati nekompatibilnost softvera i hardvera, te
onemogućiti poboljšanje i ažuriranje instaliranih programa. Napadi
malwareom na organizacije širom svijeta događaju se u prosjeku svakih
7 minuta, a prema podacima IDC-a, općenito cyber napadi koji uključuju
krađu identiteta, širenje spama i napade na bankovne račune koštaju
svjetsko gospodarstvo više od 400 milijardi dolara godišnje.
Uvijek postoji mogućnost nabavke softvera na online aukcijama, od
sumnjvih distributera ili preuzimanjem besplatnih verzija. Iako
korisnici u ovim slučajevima smatraju da su uštedjeli, zapravo su se
izložili opasnosti od softverskog piratstva.
Kako bi se obezbijedili maksimalna zaštita i sigurnost podataka,
softvere je potrebno kupovati od licenciranih distributera. U slučaju
Microsofta, to su Microsoft Authorized OEM Distributors.
Zbog pristupačnosti preuzimanja i raširenosti korištenja, vrijednost
piratskog softvera globalno iznosi 52 milijarde dolara, što samo po
sebi govori o dimenziji problema. Prema izvještaju BSA, u regiji
Centralna i Istočna Evropa u 2016. godini 58% korisnika su koristili
nelegalni softver, po čemu su bili odmah iza regije Azija-Pacifik sa
61% udjela.
U dodatku, zabrinjavajući je podatak da na međunarodnom nivou
direktori informatičkih tehnologija zapravno nisu svjesni da su
informatički sistemi nelegalni.
Oni, prema BSA izvještaju , naglašavaju da je nabavljanje legalnog
softvera od presudnog značaja da se izbjegnu cyber napadi, te da se
izgube dragocjeni podaci. Čak 33% firmi otkriju da su koristile
nelicencirani softver tek nakon njegove nabavke.
Firme se mogu osigurati da imaju legalni softver, i osigurati se
protiv cyber napada korištenjem programa za upravlanje softverskom
imovinom (SAM).
Organizacije
koje efikasno implementiraju SAM znaju što se nalazi na njihovoj mreži
kao i da li je legalan i licenciran, uvijek mogu optimizirati upotrebu
softvera koristeći onaj koji najbolje odgovara njihovom poslovanju;
imaju pravila i procedure za nabavu, raspoređivanje i prestanak
upotrebe softvera; te će imati integrirani SAM u okviru poslovanja.
__________
Podaci o listi:
1. Web strana: http://www.slikom.info/ml/sl.html
2. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati:
subscribe
3. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati:
unsubscribe
4. Facebook: http://www.facebook.com/web.portal.slikom
5. Twitter: https://www.twitter.com/slikom
6. Adresa moderatora: SliKom-Moderators@xxxxxxxxxxxxx
__________
__________
Podaci o listi:
1. Web strana: http://www.slikom.info/ml/sl.html
2. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati:
subscribe 3. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu
upisati: unsubscribe
4. Facebook: http://www.facebook.com/web.portal.slikom
5. Twitter: https://www.twitter.com/slikom
6. Adresa moderatora: SliKom-Moderators@xxxxxxxxxxxxx
__________
__________
Podaci o listi:
1. Web strana: http://www.slikom.info/ml/sl.html
2. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati:
subscribe
3. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati:
unsubscribe
4. Facebook: http://www.facebook.com/web.portal.slikom
5. Twitter: https://www.twitter.com/slikom
6. Adresa moderatora: SliKom-Moderators@xxxxxxxxxxxxx
__________