Zdravo Bratislave, Nisam baÅ najbolje shvatio ovu poruku. O kojem prosljeÄivanju Äetova se radi i kako se to na listu prosljeÄuju Äetovi i kako se zabrani prosljeÄivanje Äetova? Pozdrav! From: "Bratislav StojkoviÄ" <batica1974@xxxxxxxxx> Sent: Friday, November 02, 2012 12:34 PM Subject: [slikom] ODG: IP Adresa gospodine kragiÄu takve informacije kruÅe od osobe koja je izbaÄena sa skoro svih lista ali i ja se seÄam kad ste vi pisali da svi pomognu da se prekine prosleÄivanje Äetova a kad ukaÅemo na to na vaÅim listama takve Äetove ne pustate na listi s poÅtovanjem bratislav -----Originalna poruka----- Od: slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto:slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx] U ime Gradimir Kragic Poslato: 2. novembar 2012 6:13 Za: Lista SliKom Tema: [slikom] IP Adresa Zdravo svima, Prije nekoliko dana Äitam jednu poruku i u njoj izmeÄu ostalog piÅe kako je neko nekom upao u IP adresu te da se upad desio sa teritorije Republike Srpske. Mada mi nije spomenuto ime, oÄigledno je da se to odnosilo na mene. Ovu poruku nisam napisao da bi demantovao ovu predpostavku, nju demantuje sama reÄenica kako je napisana. Ovdje piÅem da bi malo objasnio Åta je to IP adresa. PronaÅao sam tekst na internetu za kojeg mislim da je najprikladniji, ipak i takav za veÄi broj Älanova ove liste, ostaÄe nerazumljiv... PreporuÄujem da se Äita do kraja a posebno obrati paÅnja na podnaslove kao Åto su: - Dodeljivanje, - Verzija 6 IP adrese. PoÄetak teksta: IP adresa je jedinstveni broj, sliÄan telefonskom broju, koji koriste maÅine (najÄeÅÄe raÄunari) u meÄusobnom saobraÄaju putem interneta uz koriÅÄenje internet protokola. Ovo dozvoljava maÅinama dalje sprovoÄenje informacije u ime poÅiljaoca (kako bi maÅine znale gde da ih dalje poÅalju) i kasnije primanje tih informacija (kako bi maÅine znale da je to namenjena destinacija). Primer jedne IP adrese je: 77.46.233.90. Konvertovanje u ove brojeve iz za ljude Äitljivije forme adresa domena poput <http://www.slikom.info> www.slikom.info, se vrÅi putem DNS-a. Proces konverzije je poznat pod imenom rastavljanje imena domena. Internet protokol (IP) poznaje svakog logiÄkog domaÄina (hosta) po broju, takozvanoj IP adresi. Na bilo kojoj datoj mreÅi ovaj broj mora biti jedinstven za sve domaÄine interfejsa koji komuniciraju kroz tu mreÅu. Internet servis provajderi ponekad daju korisnicima interneta ime domaÄina pored njihove numeriÄke IP adrese. IP adrese korisnika koji surfuju po WorldWideWeb-u se koriste da omoguÄe komunikaciju sa serverom nekog veb-sajta. TakoÄe, one se nalaze u zaglavljima elektronske poÅte. U stvari, za sve programe koji koriste TCP/IP protokol, IP adresa korisnika i IP adresa odrediÅta su neophodni kako bi se uspostavila komunikacija i poslali podaci. U zavisnosti od internet veze, IP adresa moÅe biti uvek ista pri konekciji (takozvana statiÄka IP adresa), ili razliÄita pri svakoj novoj konekciji (dinamiÄka IP adresa). Kako bi se koristila dinamiÄka IP adresa, mora da postoji server koji pruÅa adresu. IP adrese se uobiÄajeno daju kroz servis koji se zove DHCP (Dynamic Host Configuration Protocol). I upravo osoba koja je napisala spomenutu poruku, koristi vezu gdje joj se prilikom svakog povezivanja dodjeljuje nova, to jest dinamiÄki tip IP adrese. Zato ova konstatacija da sama reÄenica sebe demantuje. Internet adrese su potrebne ne samo za jedinstveno nabrajanje domaÄinskih interfejsa, veÄ i za svrhe rutovanja, pa je veliki broj njih uvek nekoriÅÄen ili rezervisan. Jedan isti ureÄaj (na primer raÄunar) moÅe imati viÅe prikljuÄaka na mreÅu (viÅe mreÅnih kartica), pa u tom sluÄaju moÅe imati i viÅe IP adresa (ali samo jedna po kartici). Klase mreÅa Svako od polja izvoriÅne i odrediÅne adrese u IP zaglavlju sadrÅi 32-bitnu globalnu internet adresu, koja se generalno sastoji od identifikatora mreÅe i identifikatora hosta. Adresa je kodirana da bi se dozvolile razliÄite kombinacije bita za specificiranje mreÅe ili hosta. Enkodovanje obezbeÄuje fleksibilnost u dodeljivanju adresa hostovima i dozvoljava razliÄite veliÄine mreÅa u internetu. Postoje tri glavne klase mreÅa za koje je najbolji primer sledeÄi: A. Klasa A: Malo mreÅa (278), svaka moÅe da ima mnogo hostova (16.777.214). B. Klasa B: Srednji broj mreÅa (16 384), svaka sa srednjim brojem hostova (65 534). C. Klasa C: Mnogo mreÅa (2.097.052), svaka sa malo hostova (254). U odvojenom okruÅenju bi bilo najbolje koristiti adrese iz samo jedne klase. Na primer, zajedniÄka meÄumreÅa koja se sastoji od velikog broja lokalnih raÄunarskih mreÅa bi trebalo da koristi adrese iz klase C. Ipak, format adrese je takav da je moguÄe meÅati sve tri klase adresa na istoj meÄumreÅi, Åto se radi na samom Internetu. MeÅanje klasa je svojstveno za meÄumreÅu koja se sastoji od nekoliko velikih mreÅa, puno malih mreÅa i srednjeg broja srednjih mreÅa. IP adrese se obiÄno zapisuju u, kako se to kaÅe, decimalama odvojenim taÄkama, gde svaka decimala oznaÄava svaki od okteta 32-bitne adrese. Na primer, IP adresa u binarnom formatu: 11000000 11100100 00010001 00111001 je napisana kao decimalni format: 192.228.17.57. Primetite, da svaka od adresa iz klase A poÄinje sa binarno 0. MreÅne adrese sa prvim oktetom 0 (binarno 00000000) i 127 (binarno 01111111) su rezervisane, tako da postoji 126 potencijalnih mreÅa iz klase A, koje imaju prvu decimalu od 1 do 126. MreÅne adrese iz klase B poÄinju sa binarno 10, stoga je opseg adresa mreÅe u decimalnom obliku od 128 do 191 (binarno 10000000 do 10111111). Drugi oktet je takoÄe deo adresa mreÅa klase B, tako da postoji 2 na 14 = 16.384 mreÅnih adresa iz klase B. MreÅne adrese iz klase C poÄinju sa binarno 110, tako da za mreÅne adrese iz klase C opseg adresa u decimalnom obliku ide od 192 do 223 (binarno 11000000 do 11011111). Ukupan broj mreÅnih adresa iz klase C je 2 na 21 = 2.097.152. PodmreÅe i maske podmreÅa Koncept podmreÅe je uveden zbog sledeÄih zahteva. Zamislite jednu veliku mreÅu koja ukljuÄuje jedan ili viÅe WAN-ova i veliki broj taÄaka, od kojih se svaka sastoji od velikog broja LAN-ova. Åeleli bismo da dozvolimo samovoljnu sloÅenost meÄupovezanih LAN struktura unutar jedne organizacije dok izolujemo celokupan internet protiv eksplozivnog rasta mreÅnih brojeva i kompleksnosti rutiranja. Jedan od naÄina da se prevaziÄe ovaj problem je da se dodeli jedan broj za sve LAN-ove u jednoj taÄki koji bi pojednostavio adresiranje i rutiranje. Da bi se dozvolilo ruterima u okviru jedne taÄke da funkcioniÅu kako treba, svakom LAN-u se dodeljuje broj podmreÅe. Deo adrese rezervisan za hostove biva podeljen na broj podmreÅe i broj hosta da bi se prilagodio ovom novom naÄinu adresiranja. Maska podmreÅe Unutar podeljene mreÅe, lokalni ruteri moraju rutirati po bazi proÅirenog mreÅnog broja koji se sastoji od mreÅnog dela IP adrese i broja podmreÅe. Da bi se odredila pozicija bitova u ovakvom proÅirenom mreÅnom broju koristi se maska podmreÅe. KoriÅÄenje maske podmreÅe pomaÅe hostu da utvrdi da li je odlazeÄi datagram namenjen hostu na istom LAN-u (Åalje direktno) ili na drugom LAN-u (Åalje datagram ruteru). Usvojeno je da se neki drugi naÄini (npr. manuelna konfiguracija) koriste da bi se maska podmreÅe napravila i da bi bila poznata lokalnim ruterima. Efekat maske podmreÅe jeste da obriÅe podelu izmeÄu polja sa hostovima koja se odnose na stvarni host na podmreÅi. Ono Åto ostaje su broj mreÅe i broj podmreÅe. Ostatak Interneta ovaj kompleks vidi samo kao mreÅu klase B sa mreÅnom adresom 140.25.x.x, gde su leva dva okteta broj mreÅe, a desna dva broj hosta. Ruter koji deli mreÅu na podmreÅe je konfigurisan maskom podmreÅe koja ima vrednost 255.255.255.0. Na primer, ako datagram sa odrediÅnom adresom 140.25.2.1 stigne u ruter Y sa ostatka Interneta, ruter koristi masku podmreÅe da bi utvrdio da se ova adresa odnosi na podmreÅu 1 i onda prosleÄuje datagram tom LAN-u gde novi ruter mora da utvrdi kom hostu sa tog LAN-a je namenjen paket koji je moÅda e-poruka ili neÅto drugo. Kada je utvrdio kome je namenjen paket, ruter konaÄno prosleÄuje paket hostu. Verzija 4 IP adrese IPv4 je trenutni standard za IP adresiranje na Internetu. Internet Protokol verzija 4 (IPv4) definisana u RFC-u 791 Septembra 1981. Internet protokol (IP) je deo TCP/IP paketa i protokol je koji se najÅire koristi. Adresiranje U ovoj verziji IP adresa se sastoji od 32 bita, odnosno 4 bajta, Åto Äini teoretski 4.294.967.296 (preko 4 milijarde) jedinstvenih adresa domaÄinskih interfejsa. U praksi, postoji nedovoljno slobodnih IP adresa, tako da postoji pritisak da se proÅiri raspon adresa preko verzije 6 IP adrese. Istorijski gledano, IPv4 adrese su prvobitno imale samo dva dela - adresu mreÅe i adresu samog ureÄaja u okviru mreÅe. Kasnija promena je dodala i podmreÅni deo. MeÄutim, sa napretkom besklasnog internet-domen rutinga (CIDR), ovo viÅe ne vaÅi i adresa moÅe da ima bilo koji broj nivoa hijerarhije. Dodeljivanje Stvarno dodeljivanje adrese nije nasumiÄno. Organizacija, tipiÄno Internet servis provajder, traÅi dodeljivanje netbloka (skupa povezanih IP adresa) iz registra, kao Åto je ARIN (American Registry for Internet Numbers). Broj mreÅe saÄinjava raspon adresa koje organizacija moÅe slobodno da rasporeÄuje po Åelji. Organizacija koja je iscrpela znaÄajan deo svog mesta za rasporeÄivanje adresa moÅe da zatraÅi novi netblok. Na primer, ARIN je rasporedio adrese od 64.78.200.0 do 64.78.207.255 korporaciji Verado, Inc. Dalje je Verado rasporedio adrese od 64.78.205.0 do 64.78.205.15 ogranku Bomis, koji je dalje taÄnu adresu 64.78.205.6 nazvao <http://www.wikipedia.com> www.wikipedia.com. Iscrpljivanje Neka mesta privatnih IP adresa su dodeljena preko RFC 1918. To znaÄi da su adrese dostupne za bilo koju upotrebu od strane bilo koga i stoga iste RFC 1918 IP adrese mogu da se ponovo koriste. MeÄutim, one ne mogu da uÄestvuju u internet saobraÄaju (kao polazna, ni kao odrediÅna adresa), pa se Åiroko koriste zbog nedostatka adresa koje mogu da se registruju. PrevoÄenje mreÅnih adresa (Network address translation, skraÄeno NAT) treba da poveÅe te mreÅe na internet. Dok se puno mera poÄelo preduzimati kako bi se saÄuvao broj ograniÄenog postojeÄeg prostora za IPv4 adrese (kao na primer koriÅÄenjem NAT-a ili privatnih IP adresa), broj 32-bitnih IP adresa nije dovoljan zbog porast interneta. Zbog ovoga, postoji generalni konsenzus da Äe se internet 128-bitna IPv6 Åema za adresiranje usvojiti kroz narednih 5 do 15 godina. Verzija 6 IP adrese U IPv6, novi (ali ne joÅ Åiroko koriÅÄen) standardni internet protokol, gde su adrese 128 bita Åiroke, Åto bi, Äak i sa velikim dodelama netblokova, trebalo da zadovolji blisku buduÄnost. Teoretski, postojalo bi taÄno 2128, ili 3.403Ã1038 unikatnih adresa domaÄinskih interfejsa. Kada bi zemlja bila saÄinjena kompletno od zrna peska od 1cmÂ, onda bi mogla da se dodeli jedinstvena adresa svakom zrnu u 300 miliona planeta veliÄine zemlje. Ovaj veliki prostor za adrese Äe biti retko popunjen, Åto omoguÄava da se ponovo kodira viÅe informacija za rutovanje u same adrese. Adresa verzije 6 se piÅe kao osam Äetvorocifrenih heksadecimalnih brojeva (8 puta po 16 bitova) odvojenih dvotaÄkama. Jedan niz nula po adresi moÅe da se izostavi, pa je 1080::800:0:417A isto Åto i 1080:0:0:0:0:800:0:417A. Globalne adrese koje se Åalju ka jednom odrediÅtu se sastoje iz dva dela: 64-bitni deo za rutiranje i 64-bitni identifikator domaÄina. Netblokovi se odreÄuju kao moderne alternative IPv4: broj mreÅe, koga prati kosa crta i broj znaÄajnih bitova (u decimalnom zapisu). Primer: 12AB::CD30:0:0:0:0/60 ukljuÄuje sve adrese koje poÄinju sa 12AB00000000CD3. Podaci o listi: 1. Web strana: <http://www.slikom.org/ml/slikom.html> http://www.slikom.org/ml/slikom.html 2. RSS/feed: <http://www.slikom.info/feed.xml> http://www.slikom.info/feed.xml 3. Adresa za prijavu: <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe 4. Adresa za odjavu: <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: unsubscribe 5. Adresa moderatora: <mailto:slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx> slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx Podaci o listi: 1. Web strana: http://www.slikom.org/ml/slikom.html 2. RSS/feed: http://www.slikom.info/feed.xml 3. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe 4. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: unsubscribe 5. Adresa moderatora: slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx Podaci o listi: 1. Web strana: http://www.slikom.org/ml/slikom.html 2. RSS/feed: http://www.slikom.info/feed.xml 3. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe 4. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: unsubscribe 5. Adresa moderatora: slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx