poÅ¡tovanje gradimire misao je bila na prosleÄ?ivanje knjiga i na to sam ukazao na knjigoteci i naravno to je uskraÄ?eno listerima da Ä?uju pitam se dali je neko povlaÅ¡Ä?en da to radi s poÅ¡tovanjem bratislav -----Originalna poruka----- Od: slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx [mailto:slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx] U ime Gradimir Kragic Poslato: 2. novembar 2012 14:25 Za: slikom@xxxxxxxxxxxxx Tema: [slikom] Re: ODG: IP Adresa Zdravo Bratislave, Nisam baÅ¡ najbolje shvatio ovu poruku. O kojem prosljeÄ?ivanju Ä?etova se radi i kako se to na listu prosljeÄ?uju Ä?etovi i kako se zabrani prosljeÄ?ivanje Ä?etova? Pozdrav! From: "Bratislav StojkoviÄ?" < <mailto:batica1974@xxxxxxxxx> batica1974@xxxxxxxxx> Sent: Friday, November 02, 2012 12:34 PM Subject: [slikom] ODG: IP Adresa gospodine kragiÄ?u takve informacije kruže od osobe koja je izbaÄ?ena sa skoro svih lista ali i ja se seÄ?am kad ste vi pisali da svi pomognu da se prekine prosleÄ?ivanje Ä?etova a kad ukažemo na to na vaÅ¡im listama takve Ä?etove ne pustate na listi s poÅ¡tovanjem bratislav -----Originalna poruka----- Od: <mailto:slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx> slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx [ <mailto:slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx> mailto:slikom-bounce@xxxxxxxxxxxxx] U ime Gradimir Kragic Poslato: 2. novembar 2012 6:13 Za: Lista SliKom Tema: [slikom] IP Adresa Zdravo svima, Prije nekoliko dana Ä?itam jednu poruku i u njoj izmeÄ?u ostalog piÅ¡e kako je neko nekom upao u IP adresu te da se upad desio sa teritorije Republike Srpske. Mada mi nije spomenuto ime, oÄ?igledno je da se to odnosilo na mene. Ovu poruku nisam napisao da bi demantovao ovu predpostavku, nju demantuje sama reÄ?enica kako je napisana. Ovdje piÅ¡em da bi malo objasnio Å¡ta je to IP adresa. PronaÅ¡ao sam tekst na internetu za kojeg mislim da je najprikladniji, ipak i takav za veÄ?i broj Ä?lanova ove liste, ostaÄ?e nerazumljiv... PreporuÄ?ujem da se Ä?ita do kraja a posebno obrati pažnja na podnaslove kao Å¡to su: - Dodeljivanje, - Verzija 6 IP adrese. PoÄ?etak teksta: IP adresa je jedinstveni broj, sliÄ?an telefonskom broju, koji koriste maÅ¡ine (najÄ?eÅ¡Ä?e raÄ?unari) u meÄ?usobnom saobraÄ?aju putem interneta uz koriÅ¡Ä?enje internet protokola. Ovo dozvoljava maÅ¡inama dalje sprovoÄ?enje informacije u ime poÅ¡iljaoca (kako bi maÅ¡ine znale gde da ih dalje poÅ¡alju) i kasnije primanje tih informacija (kako bi maÅ¡ine znale da je to namenjena destinacija). Primer jedne IP adrese je: 77.46.233.90. Konvertovanje u ove brojeve iz za ljude Ä?itljivije forme adresa domena poput < <http://www.slikom.info> http://www.slikom.info> <http://www.slikom.info> www.slikom.info, se vrÅ¡i putem DNS-a. Proces konverzije je poznat pod imenom rastavljanje imena domena. Internet protokol (IP) poznaje svakog logiÄ?kog domaÄ?ina (hosta) po broju, takozvanoj IP adresi. Na bilo kojoj datoj mreži ovaj broj mora biti jedinstven za sve domaÄ?ine interfejsa koji komuniciraju kroz tu mrežu. Internet servis provajderi ponekad daju korisnicima interneta ime domaÄ?ina pored njihove numeriÄ?ke IP adrese. IP adrese korisnika koji surfuju po WorldWideWeb-u se koriste da omoguÄ?e komunikaciju sa serverom nekog veb-sajta. TakoÄ?e, one se nalaze u zaglavljima elektronske poÅ¡te. U stvari, za sve programe koji koriste TCP/IP protokol, IP adresa korisnika i IP adresa odrediÅ¡ta su neophodni kako bi se uspostavila komunikacija i poslali podaci. U zavisnosti od internet veze, IP adresa može biti uvek ista pri konekciji (takozvana statiÄ?ka IP adresa), ili razliÄ?ita pri svakoj novoj konekciji (dinamiÄ?ka IP adresa). Kako bi se koristila dinamiÄ?ka IP adresa, mora da postoji server koji pruža adresu. IP adrese se uobiÄ?ajeno daju kroz servis koji se zove DHCP (Dynamic Host Configuration Protocol). I upravo osoba koja je napisala spomenutu poruku, koristi vezu gdje joj se prilikom svakog povezivanja dodjeljuje nova, to jest dinamiÄ?ki tip IP adrese. Zato ova konstatacija da sama reÄ?enica sebe demantuje. Internet adrese su potrebne ne samo za jedinstveno nabrajanje domaÄ?inskih interfejsa, veÄ? i za svrhe rutovanja, pa je veliki broj njih uvek nekoriÅ¡Ä?en ili rezervisan. Jedan isti ureÄ?aj (na primer raÄ?unar) može imati viÅ¡e prikljuÄ?aka na mrežu (viÅ¡e mrežnih kartica), pa u tom sluÄ?aju može imati i viÅ¡e IP adresa (ali samo jedna po kartici). Klase mreža Svako od polja izvoriÅ¡ne i odrediÅ¡ne adrese u IP zaglavlju sadrži 32-bitnu globalnu internet adresu, koja se generalno sastoji od identifikatora mreže i identifikatora hosta. Adresa je kodirana da bi se dozvolile razliÄ?ite kombinacije bita za specificiranje mreže ili hosta. Enkodovanje obezbeÄ?uje fleksibilnost u dodeljivanju adresa hostovima i dozvoljava razliÄ?ite veliÄ?ine mreža u internetu. Postoje tri glavne klase mreža za koje je najbolji primer sledeÄ?i: A. Klasa A: Malo mreža (278), svaka može da ima mnogo hostova (16.777.214). B. Klasa B: Srednji broj mreža (16 384), svaka sa srednjim brojem hostova (65 534). C. Klasa C: Mnogo mreža (2.097.052), svaka sa malo hostova (254). U odvojenom okruženju bi bilo najbolje koristiti adrese iz samo jedne klase. Na primer, zajedniÄ?ka meÄ?umreža koja se sastoji od velikog broja lokalnih raÄ?unarskih mreža bi trebalo da koristi adrese iz klase C. Ipak, format adrese je takav da je moguÄ?e meÅ¡ati sve tri klase adresa na istoj meÄ?umreži, Å¡to se radi na samom Internetu. MeÅ¡anje klasa je svojstveno za meÄ?umrežu koja se sastoji od nekoliko velikih mreža, puno malih mreža i srednjeg broja srednjih mreža. IP adrese se obiÄ?no zapisuju u, kako se to kaže, decimalama odvojenim taÄ?kama, gde svaka decimala oznaÄ?ava svaki od okteta 32-bitne adrese. Na primer, IP adresa u binarnom formatu: 11000000 11100100 00010001 00111001 je napisana kao decimalni format: 192.228.17.57. Primetite, da svaka od adresa iz klase A poÄ?inje sa binarno 0. Mrežne adrese sa prvim oktetom 0 (binarno 00000000) i 127 (binarno 01111111) su rezervisane, tako da postoji 126 potencijalnih mreža iz klase A, koje imaju prvu decimalu od 1 do 126. Mrežne adrese iz klase B poÄ?inju sa binarno 10, stoga je opseg adresa mreže u decimalnom obliku od 128 do 191 (binarno 10000000 do 10111111). Drugi oktet je takoÄ?e deo adresa mreža klase B, tako da postoji 2 na 14 = 16.384 mrežnih adresa iz klase B. Mrežne adrese iz klase C poÄ?inju sa binarno 110, tako da za mrežne adrese iz klase C opseg adresa u decimalnom obliku ide od 192 do 223 (binarno 11000000 do 11011111). Ukupan broj mrežnih adresa iz klase C je 2 na 21 = 2.097.152. Podmreže i maske podmreža Koncept podmreže je uveden zbog sledeÄ?ih zahteva. Zamislite jednu veliku mrežu koja ukljuÄ?uje jedan ili viÅ¡e WAN-ova i veliki broj taÄ?aka, od kojih se svaka sastoji od velikog broja LAN-ova. Želeli bismo da dozvolimo samovoljnu složenost meÄ?upovezanih LAN struktura unutar jedne organizacije dok izolujemo celokupan internet protiv eksplozivnog rasta mrežnih brojeva i kompleksnosti rutiranja. Jedan od naÄ?ina da se prevaziÄ?e ovaj problem je da se dodeli jedan broj za sve LAN-ove u jednoj taÄ?ki koji bi pojednostavio adresiranje i rutiranje. Da bi se dozvolilo ruterima u okviru jedne taÄ?ke da funkcioniÅ¡u kako treba, svakom LAN-u se dodeljuje broj podmreže. Deo adrese rezervisan za hostove biva podeljen na broj podmreže i broj hosta da bi se prilagodio ovom novom naÄ?inu adresiranja. Maska podmreže Unutar podeljene mreže, lokalni ruteri moraju rutirati po bazi proÅ¡irenog mrežnog broja koji se sastoji od mrežnog dela IP adrese i broja podmreže. Da bi se odredila pozicija bitova u ovakvom proÅ¡irenom mrežnom broju koristi se maska podmreže. KoriÅ¡Ä?enje maske podmreže pomaže hostu da utvrdi da li je odlazeÄ?i datagram namenjen hostu na istom LAN-u (Å¡alje direktno) ili na drugom LAN-u (Å¡alje datagram ruteru). Usvojeno je da se neki drugi naÄ?ini (npr. manuelna konfiguracija) koriste da bi se maska podmreže napravila i da bi bila poznata lokalnim ruterima. Efekat maske podmreže jeste da obriÅ¡e podelu izmeÄ?u polja sa hostovima koja se odnose na stvarni host na podmreži. Ono Å¡to ostaje su broj mreže i broj podmreže. Ostatak Interneta ovaj kompleks vidi samo kao mrežu klase B sa mrežnom adresom 140.25.x.x, gde su leva dva okteta broj mreže, a desna dva broj hosta. Ruter koji deli mrežu na podmreže je konfigurisan maskom podmreže koja ima vrednost 255.255.255.0. Na primer, ako datagram sa odrediÅ¡nom adresom 140.25.2.1 stigne u ruter Y sa ostatka Interneta, ruter koristi masku podmreže da bi utvrdio da se ova adresa odnosi na podmrežu 1 i onda prosleÄ?uje datagram tom LAN-u gde novi ruter mora da utvrdi kom hostu sa tog LAN-a je namenjen paket koji je možda e-poruka ili neÅ¡to drugo. Kada je utvrdio kome je namenjen paket, ruter konaÄ?no prosleÄ?uje paket hostu. Verzija 4 IP adrese IPv4 je trenutni standard za IP adresiranje na Internetu. Internet Protokol verzija 4 (IPv4) definisana u RFC-u 791 Septembra 1981. Internet protokol (IP) je deo TCP/IP paketa i protokol je koji se najÅ¡ire koristi. Adresiranje U ovoj verziji IP adresa se sastoji od 32 bita, odnosno 4 bajta, Å¡to Ä?ini teoretski 4.294.967.296 (preko 4 milijarde) jedinstvenih adresa domaÄ?inskih interfejsa. U praksi, postoji nedovoljno slobodnih IP adresa, tako da postoji pritisak da se proÅ¡iri raspon adresa preko verzije 6 IP adrese. Istorijski gledano, IPv4 adrese su prvobitno imale samo dva dela - adresu mreže i adresu samog ureÄ?aja u okviru mreže. Kasnija promena je dodala i podmrežni deo. MeÄ?utim, sa napretkom besklasnog internet-domen rutinga (CIDR), ovo viÅ¡e ne važi i adresa može da ima bilo koji broj nivoa hijerarhije. Dodeljivanje Stvarno dodeljivanje adrese nije nasumiÄ?no. Organizacija, tipiÄ?no Internet servis provajder, traži dodeljivanje netbloka (skupa povezanih IP adresa) iz registra, kao Å¡to je ARIN (American Registry for Internet Numbers). Broj mreže saÄ?injava raspon adresa koje organizacija može slobodno da rasporeÄ?uje po želji. Organizacija koja je iscrpela znaÄ?ajan deo svog mesta za rasporeÄ?ivanje adresa može da zatraži novi netblok. Na primer, ARIN je rasporedio adrese od 64.78.200.0 do 64.78.207.255 korporaciji Verado, Inc. Dalje je Verado rasporedio adrese od 64.78.205.0 do 64.78.205.15 ogranku Bomis, koji je dalje taÄ?nu adresu 64.78.205.6 nazvao < <http://www.wikipedia.com> http://www.wikipedia.com> <http://www.wikipedia.com> www.wikipedia.com. Iscrpljivanje Neka mesta privatnih IP adresa su dodeljena preko RFC 1918. To znaÄ?i da su adrese dostupne za bilo koju upotrebu od strane bilo koga i stoga iste RFC 1918 IP adrese mogu da se ponovo koriste. MeÄ?utim, one ne mogu da uÄ?estvuju u internet saobraÄ?aju (kao polazna, ni kao odrediÅ¡na adresa), pa se Å¡iroko koriste zbog nedostatka adresa koje mogu da se registruju. PrevoÄ?enje mrežnih adresa (Network address translation, skraÄ?eno NAT) treba da poveže te mreže na internet. Dok se puno mera poÄ?elo preduzimati kako bi se saÄ?uvao broj ograniÄ?enog postojeÄ?eg prostora za IPv4 adrese (kao na primer koriÅ¡Ä?enjem NAT-a ili privatnih IP adresa), broj 32-bitnih IP adresa nije dovoljan zbog porast interneta. Zbog ovoga, postoji generalni konsenzus da Ä?e se internet 128-bitna IPv6 Å¡ema za adresiranje usvojiti kroz narednih 5 do 15 godina. Verzija 6 IP adrese U IPv6, novi (ali ne joÅ¡ Å¡iroko koriÅ¡Ä?en) standardni internet protokol, gde su adrese 128 bita Å¡iroke, Å¡to bi, Ä?ak i sa velikim dodelama netblokova, trebalo da zadovolji blisku buduÄ?nost. Teoretski, postojalo bi taÄ?no 2128, ili 3.403Ã?1038 unikatnih adresa domaÄ?inskih interfejsa. Kada bi zemlja bila saÄ?injena kompletno od zrna peska od 1cm³, onda bi mogla da se dodeli jedinstvena adresa svakom zrnu u 300 miliona planeta veliÄ?ine zemlje. Ovaj veliki prostor za adrese Ä?e biti retko popunjen, Å¡to omoguÄ?ava da se ponovo kodira viÅ¡e informacija za rutovanje u same adrese. Adresa verzije 6 se piÅ¡e kao osam Ä?etvorocifrenih heksadecimalnih brojeva (8 puta po 16 bitova) odvojenih dvotaÄ?kama. Jedan niz nula po adresi može da se izostavi, pa je 1080::800:0:417A isto Å¡to i 1080:0:0:0:0:800:0:417A. Globalne adrese koje se Å¡alju ka jednom odrediÅ¡tu se sastoje iz dva dela: 64-bitni deo za rutiranje i 64-bitni identifikator domaÄ?ina. Netblokovi se odreÄ?uju kao moderne alternative IPv4: broj mreže, koga prati kosa crta i broj znaÄ?ajnih bitova (u decimalnom zapisu). Primer: 12AB::CD30:0:0:0:0/60 ukljuÄ?uje sve adrese koje poÄ?inju sa 12AB00000000CD3. Podaci o listi: 1. Web strana: < <http://www.slikom.org/ml/slikom.html> http://www.slikom.org/ml/slikom.html> <http://www.slikom.org/ml/slikom.html> http://www.slikom.org/ml/slikom.html 2. RSS/feed: < <http://www.slikom.info/feed.xml> http://www.slikom.info/feed.xml> <http://www.slikom.info/feed.xml> http://www.slikom.info/feed.xml 3. Adresa za prijavu: < <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe 4. Adresa za odjavu: < <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: unsubscribe 5. Adresa moderatora: < <mailto:slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx> mailto:slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx> <mailto:slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx> slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx Podaci o listi: 1. Web strana: <http://www.slikom.org/ml/slikom.html> http://www.slikom.org/ml/slikom.html 2. RSS/feed: <http://www.slikom.info/feed.xml> http://www.slikom.info/feed.xml 3. Adresa za prijavu: <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe 4. Adresa za odjavu: <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: unsubscribe 5. Adresa moderatora: <mailto:slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx> slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx Podaci o listi: 1. Web strana: <http://www.slikom.org/ml/slikom.html> http://www.slikom.org/ml/slikom.html 2. RSS/feed: <http://www.slikom.info/feed.xml> http://www.slikom.info/feed.xml 3. Adresa za prijavu: <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe 4. Adresa za odjavu: <mailto:slikom-request@xxxxxxxxxxxxx> slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: unsubscribe 5. Adresa moderatora: <mailto:slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx> slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx Podaci o listi: 1. Web strana: http://www.slikom.org/ml/slikom.html 2. RSS/feed: http://www.slikom.info/feed.xml 3. Adresa za prijavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: subscribe 4. Adresa za odjavu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx u subjektu upisati: unsubscribe 5. Adresa moderatora: slikom-moderators@xxxxxxxxxxxxx