Pozdrav svima!Bravo, Saša! Najzad se neko setio i naše Biblioteke, koja ima već oko deset hiljada knjiga na kasetama i na Brajevom pismu. Neću šire da komentarišem jer tu radim, pa bi sve ono što bih imala da kažem zvučalo pristrasno, ali mi radimo mnogo toga što je u ovoj emisiji prećutao neko ko je to znao, a iz nekih svojih razloga uskratio javnost za neke važne podatke. Neshvatljivo je da nije ni spomenuta renomirana izdavačka kuća "Filip Višnjić", koja najkvalitetnije i najprofesionalnije realizuje izdavačke programe u tehnikama za slepe već više decenija. Trenutno sam u velikoj nemilosti kod našegh novog rukovodstva, pa mi je zatvorena svaka mogućnost za javno delovanje, inače bih se već oglasila u medijima sa pravim informacijama. Saša, hvala! Volim ljude koji preferiraju istinu. Uzgred, ti i ja smo kolege i volela bih da znam da li ti je književnost donela neku sreću u životu. Ako imaš vremena, javi mi se na privatni e-mail da nekad malo proćaskamo o knjigama. Natalija Mijić ----- Original Message ----- From: "Saša Grbić" <sasagrbic@xxxxxxxxx> To: <slikom@xxxxxxxxxxxxx> Sent: Sunday, January 30, 2005 2:57 AM Subject: [slikom] Re: Zapis emisije s radija "Slobodna Evropa" > Ja imam jednu malu zamjerku, a to je da nisu nikoga kontaktirali iz Novosadske biblioteke Omer Marinkov, mislim da su ljudi imali sta reci, i beogradske biblioteke dr Milan Budimir, ali kao sto ti Davide rece, Emisija je super. No, file nije predvidjen za download, ali sam ja malo skresavsi url uspio da ga skinem. > ----- Original Message ----- > From: DAVID PODREKA > To: slikom@xxxxxxxxxxxxx > Sent: Sunday, January 30, 2005 1:52 AM > Subject: [slikom] Re: Zapis emisije s radija "Slobodna Evropa" > > Radi, ja sam upravo skinuo taj materijal. Doduse, nesto je slabja tonska kvaliteta zapisa, vjerovatno stoga da se ustedi na samom prostoru na serveru i da se dobije na samoj brzini kod downloudiranja. Dakle, pokusaj jos jednom. > > > > U svakom slucaju vrlo zanimljiva i odlicna emisija napravljena i veoma profesionalno prema dobro poznatoj kvaliteti zvanoj Radio Slobodna Europa! Nema sta, svaka cast!!! I naravno kamo srece kad bi ovakvih emisija bilo vise na ovim nasim prostorima. > > > Veliki pozdrav iz ocajno hladne Opatije, > > > > David > > > > > ----- Original Message ----- > From: Aleksandar Đurić > To: slikom@xxxxxxxxxxxxx > Sent: 30. siječanj 2005 01:22 > Subject: [slikom] Re: Zapis emisije s radija "Slobodna Evropa" > > > taj link ne radi. Proveri još jednom. > ----- Original Message ----- > From: "Sasa Grbic" <sasagrbic@xxxxxxxxx> > To: <slikom@xxxxxxxxxxxxx> > Sent: Saturday, January 29, 2005 11:22 PM > Subject: [slikom] Re: Zapis emisije s radija "Slobodna Evropa" > > > Pozdrav Viki. Hvala na informaciji. Ja sam malo cackao pa sam uspio > downloadovati ovaj file. Adresa je: > rtsp://realaudio.rferl.org/ss/2005/kultura/branka14.rm tako da svi oni koji > bi htjeli poslusati uzivo zapis mogu to uraditi i odavde. Ja sam to planirao > slusati tada kada je to islo, ali sam slucajno zaspao i propustio. > ----- Original Message ----- > From: Violeta Pecic > To: Slicica > Sent: Saturday, January 29, 2005 8:15 PM > Subject: [slikom] Zapis emisije s radija "Slobodna Evropa" > > Caos svima > > > > Nedavno sam saznala kako je na pomenutom radiju bila zanimljiva emisija o > slepim ljudima s ovih nasih prostora i o njihovom koristenju racunara. > Nazalost nisam je slusala, ali tragajuci za nekim drugim informacijama > ustanovila sam da "Slobodna Evropa" na svom sajtu cuva i zapise nekih > emisija, i tako sam pokusavsi da pronadjem pomenutu emisiju u tome i uspela. > Mozda ce vam biti interesantno da to procitate, a ako neko zeli, moze > pronaci i audio zapis. > > Web adresa je: > > > > ...::: www.slobodnaevropa.org :::... > > > > Kompjuter - velika pomoc za slepe > > Branka MIHAJLOVIC > > (Saradnja: Branko VUCKOVIC, Slobodan KOSTIC, Biljana JOVICEVIC, Ankica > BARBIR-MLADINOVIC, Gëzim BAXHAKU) > > [ audio ] > > realaudio > > [ 51:13 min ] > > Nove tehnologije, posebno kompjuteri, u svetu su drasticno promenili nacin > zivota osobama koje imaju problema sa vidom, potpuno slepim ili slabovidim. > Koliko > > su te nove tehnologije dostupne ljudima na Balkanu? Kako slepi u Srbiji i > Crnoj Gori, na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj studiraju, kako > citaju > > knjige, da li mogu komunicirati preko Interneta, da li su im dostupne zvucne > knjige, omiljeni ili novi pisci, na CD-u? > > Sasa Grbic, dvadeset-petogodisnjak iz Banjaluke, zavrsio je studij > knjizevnosti i sada je na postdiplomskim. Za Radio Slobodna Evropa > objasnjava kako je > > izgledalo njegovo studiranje pre i posto je nabavio kompjuter: > > "Prve tri godine sam studirao uz pomoc oca. On mi je citao svu potrebnu > literaturu, ja sam to snimao na magnetofonske kasete i poslije to > preslusavao i > > ucio. Onda sam nabavio kompjutersku opremu, uz pomoc koje sam skeniram > knjige i nakon toga s govornim sintezama i Brailleovim retkom citam. To je > za mene > > znacilo puno, jer sam dobio potpunu samostalnost u citanju i pisanju. Mogao > sam da citam sve ono sto zelim, nisam zavisio ni o cijoj pomoci. Znaci kad > > god sam htio da citam, mogao sam to da radim." > > Sasa Grbic je jedan od malobrojnih slepih ljudi na prostoru bivse > Jugoslavije koji imaju kompjuter sa Brailleovom tastaturom, jer je to > preskupo, izmedu > > deset i petnaest hiljada evra. Sasa, medutim, ne koristi samo Brailleovu > tastaturu, vec i govorni program, pa njegov kompjuter moze da mu cita > knjige, > > novine, e-mail poruke. > > Kragujevcanka Biljana Bosnjakovic je izgubila vid 1991. godine prilikom > eksplozije tromblonske mine koju je profesor doneo na cas istorije. Ona od > tad zivi > > u mraku, ali uz pomoc radija, kompjutera, knjiga i casopisa namenjenih > slepima uspeva da prevazide svoj hendikep. Medutim, vecini clanova > kragujevackog > > Udruzenja slepih dostupan je samo radio, a Biljana je jedina medu cetiristo > clanova tog udruzenja koja ima kompjuter sa specijalnim programom za slepe: > > "Naravno, na zalost, vecina slepih i slabovidih to ne moze sebi da priusti, > za to nemaju finansijske mogucnosti. Od svih slepih u Savezu samo ga ja > imam." > > Kakva je prica zagrebacke studentkinje koja je slepa? Kristina Sporcic, > studentkinja je prve godine Filozofskog fakulteta, slepa od rodenja, kaze da > ne > > moze ni da zamisli kako su slepi studenti studirali pre pojave kompjutera: > > "Upisala sam kroatistiku i komparativnu knjizevnost na Filozofskom > fakultetu. Pratim predavanje pomocu laptopa i uglavnom se oslanjam na > profesora. Kad > > mi nesto sto profesor kaze promakne, uglavnom pitam prvog kolegu." > > Kako nabavljate literaturu koju trebate? > > "To je jako tesko jer literature na Brailleovom pismu nema. Mozda ima koja > knjiga, ali je tesko nabavljiva. Inace, mogu se skenirati knjige u Udruzi > slijepih > > studenata ,Sismis'. Damo knjigu koju nam treba skenirati i dobijemo je na > CD-u ili na Brailleovom disku. > > Sto je za vas kompjutor? > > "U ovoj situaciji mi je prakticki sve. I prije su slijepi ljudi studirali i > zavrsavali fakultete, ali ne mogu da zamislim da knjigu od nekih tisucu i > petsto > > stranica dobijem u nekih pedesetak svezaka na Brailleovom pismu." > > Kako se zove vas pas vodic i koja je vrsta? > > "Zove se Bart. To je labrador retriver zute boje." > > Mislite li da ce vam biti tesko na fakultetu? > > "Necu reci da ce mi biti lagano, sigurno mi nece biti lagano, ali za sada se > snalazim. Svaki dan pratim predavanja bez problema. Kao i svaki normalan > student. > > Mislim, normalan." > > * * * * * > > Vlada Delic, profesor na Fakultetu Tehnickih nauka u Novom Sadu, sa svojom > ekipom vec desetak godina radi na softveru, govornom programu na srpskom > jeziku. > > Tako da odnedavno postoji vrlo kvalitetan program na srpskom: > > DELIC: U Srbiji i Crnoj Gori, po nekim mojim saznanjima, ima blizu petnaest > hiljada slepih i slabovidih clanova Saveza slepih i slabovidih, od toga > svega > > njih stotinjak je umelo da koristi racunar kada smo pre nepunih godinu dana > zavrsili ovu fazu razvoja, i odonda mislim da je taj broj vec udvostrucen, > > a mi se nadamo da cemo kroz nekoliko projekata koje smo organizovali > pokrenuti jedan lanac obuke slepih i slabovidih korisnika racunara i da ce > vrlo brzo > > biti deset puta vise slepih i slabovidih na srpskom govornom podrucju koji > ce koristiti blagodati tih novih tehnologija, znaci da ih bude bar hiljadu > medu > > tih petnaest, a mozda i vise hiljada vremenom, jer nije cilj da se slepi > covek nauci da koristi racunar do ne znam kojeg nivoa, vec je dovoljno da > nauci > > da upali racunar i da pusti da mu cita knjigu, pa je to vec velika stvar. A > dalje ce svako spram nekih svojih mogucnosti i interesovanja nauciti i da > skenira > > tekstove, da ode na Internet, da se dopisuje, da pretrazuje tekstove. Znaci > mnogo stvari slepi mogu da rade na racunaru kada imaju govorni softver na > svom > > maternjem jeziku. > > RSE: Slepi covek na primer ima knjigu i ima kompjuter, kako on onda koristi > taj vas softver? > > DELIC: Sve knjige, pre nego sto su stampane u pisanom obliku, bile su u > nekom elektronskom obliku i u tom obliku je potreban tekst racunaru da bi on > mogao > > da ga procita naglas kao covek. Ali ako nemate tu elektronsku formu knjige, > nego je imate u stampanoj formi, da li knjigu ili novinski clanak ili bilo > > sta, onda to moze da se skenira pomocu klasicnih skenera i postoje takozvani > OCR softveri koji prepoznaju slova na tim stranicama i one potom postaju > dostupne > > ovom nasem softveru i onda na taj nacin moze da se procita bilo koji tekst. > Pored toga sto smo najdalje odmakli u razvoju ove govorne tehnologije na > podrucju > > juznoslovenskih jezika, takoder smo najdalje odmakli i u razvoju druge > govorne tehnologije, a to je prepoznavanje govora. To je prakticno drugi > smer govorne > > komunikacije izmedu coveka i masine. Mi prakticno ucimo racunar da razume i > kad mu covek nesto kaze. Na taj nacin te dve govorne tehnologije zajedno > pruzaju > > fantasticne mogucnosti. Onog momenta kad covek moze da se obrati racunaru na > svom maternjem jeziku, da mu zada neku govornu komandu i da mu racunar > usmeno > > odgovori na trazeno pitanje, onda on preko tog racunara moze na svom > maternjem jeziku da razgovara i sa aparatima u domacinstvu, moze usmeno > zadati kompjuteru > > koje informacije da mu pronade na Internetu i tako dalje. > > Karmen Nenadic: Jedno racunalo za videcu osobu u Hrvatskoj mozete nabaviti > za nekih dvije-tri tisuce kuna, sa svom potrebnom opremom, dok jedno > racunalo > > prilagodeno za slijepu osobu, sa Brailleovim retkom i sa svim potrebnim, > kosta preko pedeset tisuca. Za taj novac mozete kupiti auto. > > RSE: Kolika je cena ovog programa? > > DELIC: Neka kalkulacija za prostore Srbije i Crne Gore, gde, rekao sam, ima > sto slepih korisnika racunara u populaciji od petnaest hiljada ljudi sa > ostecenim > > vidom, dakle za sve njih koji vec umeju da koriste racunar, ukupna cena tog > softvera je dvadeset hiljada evra. Znaci nekih dvesto evra po primerku tog > > softvera. To naravno nije cena koja moze da otplati visegodisnji timski rad > na razvoju ove tehnologije, nego cena koja moze da pokrije te troskove, da > > odemo na sto adresa u ovoj drzavi, da instaliramo taj softver tim ljudima, > da im pomognemo, da im pruzimo tehnicku podrsku i tako dalje. > > * * * * * > > Kakva je situacija u Crnoj Gori? Koliko slepih osoba koristi i moze da > koristi ovaj program. Bozidar Denda, izvrsni direktor buduce prve biblioteke > Crne > > Gore za ljude sa ostecenim vidom: > > "U Crnoj Gori je, na zalost, sto se tice tehnologije, stanje najlosije od > stanja u svim republikama na prostoru bivse Jugoslavije. Ako vam kazem da od > 1 > > 105 slijepih u Crnoj Gori samo sest njih koristi personalni racunar uz pomoc > govornih programa i prate dostignuca i trendove u ovoj oblasti koji su danas > > aktualni svugdje u svijetu, onda mozete i sami da pretpostavite kakve su kod > nas prilike. Tome kumuje niz razloga. Izmedu ostalog i to sto drzava nije > > spremna da pomogne da osobe bez vida besplatno dobiju racunar. To je > rjesenje koje postoji recimo u Hrvatskoj, Sloveniji i mnogim drugim zemljama > iz okruzenja." > > S obzirom da nema jezickih prepreka, da li ce ovaj program pomoci slepima u > susednim zemljama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini? Ankica Barbir Mladinovic > > zabelezila je u Zagrebu: > > Kad sjedi i radi za svojim kompjutorom, ravnatelj zagrebackog kazalista > slijepih "Novi zivot", Vojin Peric, nicim ne odaje da ne vidi apsolutno > nista: > > "Ispod tastature se nalazi jedna ploca na kojoj je jedan Brailleov redak i > na Brailleovom retku ja mogu procitati ono sto se pojavljuje na ekranu, red > po > > red ga pretvara u Brailleovo pismo i ja ga normalno citam na Brailleovom > retku ili ga slusam kad pustim govorni program. Malo ga je tesko razumjeti, > jer > > je program njemacki, treba se priviknuti, ali ja sam se vec priviknuo i > normalno citam knjige." > > Cuo je za kompjutorski govorni jezik za slijepe iz radionice novosadskog > profesora Delica: > > "Navodno je odlican i navodno je puno razumljiviji od ovog koji su radili na > hrvatskom jeziku ovdje u Zagrebu." > > Karmen Nenadic, uz Danka Butorca i Maria Persinica, najstrucnije su osobe za > to pitanje u Hrvatskoj i vec suraduju s novosadskom ekipom profesora Delica. > > Trenutno obavljaju posljednje pripreme za prilagodbu "Anridera", srpskog > govornog kompjutorskog jezika, hrvatskom jeziku: > > ",Anrider' ima dvije prednosti. Prvu sto je srpski jezik blizi hrvatskom > nego bilo koji drugi jezik, a druga je stvar to sto oni rade na tom da se > ide na > > sintezu govora koji je slican prirodnom govoru." > > Ali to je na srpskom. Da li se to osjeti? > > "Ako je dobro radeno s akcentima, ako je napravljeno dobro, s jasnocom > govora, nema nikakvog razloga da nekom smeta sto je to radeno u Srbiji, zato > sto > > on cita tocno ono sto je na ekranu i to je najbitnije. Prema tome, ako pise > ,lijepo', onda on to cita ,lijepo', nece citati ,lepo' samo zbog tog sto je > > radeno u Srbiji." > > Karmen Nenadic: > > "Oni imaju naglasak na prvom slogu, a mi na zadnjem, u tome je razlika i to > ce se prilagodavati. Onda u danom momentu racunalu morate dati komadu da > kaze > > ,tocka', u srpskom jeziku se kaze ,tacka' i takve stvari. To je minimalna > razlika, ali jednostavno kad to dugo slusate, pocne vam smetati, zato se ide > > na te prilagodbe." > > Do kraja sijecnja se ocekuje prva verzija tog programa za Hrvatsku: > > "Ovih dana bi trebala izaci prva prilagodena ta novosadska verzija za > hrvatski, negdje krajem prvog mjeseca. Ne sa nasim govornikom, nego sa > njihovim, a > > u sljedecih sest mjeseci bi se islo na snimanje s nasim spikerima. To ce > raditi ljudi iz Novog Sada, u suradnji sa nama, mi cemo im naci govornike, > tu > > kod nas ce se snimati, u tom smislu. Krajem godine bi trebala izaci > kompletna hrvatska verzija ,Anridera', tako je dogovoreno sa Novosadanima." > > A do tad, preko Saveza slijepih, od studenog prosle godine i u Hrvatskoj se > moze kupiti originalna srpska verzija ,Anridera' i dobro se prodaje: > > "Za nekih dva mjeseca vec nekih desetak komada, sto je vrlo solidno." > > Koliko to kosta? > > "Dvije tisuce sesto i pedeset kuna." > > To je zapravo skupo. > > "Sva pomagala za slijepe su izrazito skupa." > > "Jedan Brailleov redak kosta deset do petnaest tisuca eura, jedan govorni > softver oko tisucu i pol eura, sto je jako skupo, tako da pojedinac to jako > tesko > > sebi moze nabaviti." > > "Jedno racunalo za videcu osobu u Hrvatskoj mozete nabaviti za nekih > dvije-tri tisuce kuna, sa svom potrebnom opremom, dok jedno racunalo > prilagodeno za > > slijepu osobu, sa Brailleovim retkom i sa svim potrebnim, kosta preko > pedeset tisuca. Za taj novac mozete kupiti auto." > > * * * * * > > Mithat Bjelosevic, predsednik Udruzenja slepih Bosne i Hercegovine: > > BJELOSEVIC: Nama su do sad bili dostupni govorni programi koji su se mogli > "piratovati", tako da kazem, "krekovati", sto je zabranjeno zakonom, ali kad > > covjek nema drugog nacina, onda posegne i za takvim stvarima, u nevolji, > zeleci da bude u trendu. Na nasem govornom podrucju se pojavio program > "Anrider", > > ciji je autor gospodin Delic, profesor iz Novog Sada, i on bi mogao jako da > zadovolji potrebe srpskohrvatskog govornog podrucja. Kosta oko tristo > pedeset > > eura. > > RSE: Koliko slepih ljudi u Bosni uopste ima kompjutere? > > BJELOSEVIC: Mislim da taj broj ne prelazi 25-30 ljudi. Vecina njih je > kompjutere dobila iz donacija, a to su pretezno masine koje su vec > zastarjele. > > RSE: A koliko je slepih? > > BJELOSEVIC: Racunamo da u Bosni i Hercegovini ima oko pet hiljada slijepih. > > RSE: A samo 25-30 njih ima kompjuter? > > BJELOSEVIC: Mislim da ih sigurno nema vise. Skoro bih ih mogao i po imenu > nabrojati. > > * * * * * > > Slepe osobe s engleskog govornog podrucja koriste govorni program jos od > pocetka devedesetih. Od sredine devedesetih je dostupan i na jos nekoliko > svetskih > > jezika. Autor govornog kompjuterskog programa na srpskom jeziku, Vlado > Delic, o saradnji u regionu: > > Osobe sa specijalnim potrebama, bilo da je rec o slabovidim ili slepim > licima, najcesce su prepustene same sebi kada je rec o njihovoj potrebi da > se upoznaju > > sa novim knjizevnim delima. U knjizarama je gotovo nemoguce naci savremene > domace ili strane autore na Brailleovom pismu ili u formi knjiga za > slusanje. > > Stoga delo Lazara Ristovskog "Kako sam dobio Oskara", koje je nedavno > objavila Narodna knjiga u audio formatu, predstavlja neku vrstu izuzetka. > > "Mi smo imali prezentacije u nekim centrima, i u Zagrebu i u Premanturi kod > Pule, za hrvatske clanove Saveza slepih, onda u Podgorici i jos nekoliko > mesta > > u Crnoj Gori, onda u Skopju na Dan belog stapa. U Sarajevu jos nismo bili, > ali vodimo sad neke razgovore i pregovore da dodemo i tamo da prezentujemo. > > Bili smo u Tuzli, bili smo u Banjaluci i tako dalje. Sada se upravo radi > adaptacija hrvatskog govornog podrucja. Znaci, u principu, kada je jedanput > napravljen > > kvalitetan govorni softver za neke od juznoslovenskih jezika, onda je to > puno lakse prepraviti na neki srodni jezik nego prepravljati neki potpuno > nama > > strani jezik." > > * * * * * > > S obzirom na mali broj ljudi koji imaju problema s vidom a imaju kompjuter, > za vecinu je zanimljivije sta se dogada sa izdavanjem knjiga koje se > slusaju, > > sta je s literaturom za studente. Evo sta je za Radio Slobodna Evropa rekao > Uros Cubrovic, slepi student filologije u Beogradu, Odeljenje za albanski > jezik: > > "Sto se tice slepih i slabovidih osoba, ne postoji adekvatna literatura ni > na Brailleovoj azbuci, niti snimljena na kasete i CD-ove, niti skenirana u > elektronskoj > > formi, jos uvek se ne izdaju udzbenici ni na jednom od tih nacina. A mislim > da to za izdavace ne bi bilo tako tesko. Oni vec imaju knjigu u elektronskoj > > formi u samom procesu i verujem da im ne bi bio problem da narezu nekoliko > CD-ova za slepe i slabovide osobe. To je nesto iz cega oni sigurno ne bi > mogli > > da profitiraju, ali bi ucinili veliku stvar za nas. Posto trenutno ne > postoje adekvatni udzbenici za nas, mi smo resili da ne sedimo skrstenih > ruku, vec > > da taj problem koji imamo resavamo i pokrenuli smo akciju ,Nasa knjiga'. > Snimamo knjige za slepe i slabovide osobe, studente - oni donesu kupljene > knjige, > > mi ih snimimo na kasete ili ih skeniramo i posle prebacujemo na CD-ove i > damo korisniku. Oni cim zavrse da koriste tu knjigu, vrate je i onda moze da > je > > koristi i sledeci student kojem je takoder ta knjiga potrebna." > > Govorni program otvorio je mogucnost i za jos jedan projekat na kome radi > novosadska ekipa - biblioteka za slepe, koju oprema profesor Vlado Delic: > > "Radimo sada jedan projekat u skoli u Zemunu za ucenike ostecenog vida. To > je prakticno jedina specijalizovana ili najveca specijalizovana skola za > ucenike > > ostecenog vida, ima 205 slepih i slabovidih ucenika osnovne i srednje skole, > dakle tamo pravimo audio biblioteku. Sve njihove racunare smo povezali u > jednu > > mrezu i jednu bazu podataka punimo upravo knjigama, lektirom, casopisima u > elektronskoj formi. To naravno dobavljamo od izdavaca. Tako da ce svaki > slepi > > ili slabovidi ucenik moci da stavi slusalice, pronade lekciju koju zeli i da > mu masina to cita dok ne nauci. U toku proleca, kada pocnemo da punimo tu > > bazu podataka, obraticemo se svim izdavackim kucama sa prostora bivse > Jugoslavije da bi bilo na raspolaganju sto vise tekstova toj deci, a onda > kasnije > > i drugim osobama sirom Jugoslavije." > > * * * * * > > Projekat "Knjige koje se slusaju", za koji nije neophodan kompjuter, vec > mnogo jeftiniji CD uredaj, poceo je da se realizuje u Beogradu. > > Osobe sa specijalnim potrebama, bilo da je rec o slabovidim ili slepim > licima, najcesce su prepustene same sebi kada je rec o njihovoj potrebi da > se upoznaju > > sa novim knjizevnim delima. U knjizarama je gotovo nemoguce naci savremene > domace ili strane autore na Brailleovom pismu ili u formi knjiga za > slusanje. > > Stoga delo Lazara Ristovskog "Kako sam dobio Oskara", koje je nedavno > objavila Narodna knjiga u audio formatu, predstavlja neku vrstu izuzetka. > Tako da > > o projektu "Knjiga za slusanje" razgovaramo sa njegovim inicijatorom, > novinarkom Isidorom Sekulic: > > "Citav smisao tog projekta jeste da se ljudima koji su hendikepirani utoliko > sto ne mogu da citaju, dakle slepim ili slabovidim ljudima, omoguci da mogu > > da slusaju knjige. Da napravimo CD koji ce biti pristupacan svima onima koji > ne mogu da citaju, a na CD-u bi bile najnovije knjige ili stare knjige ili > > klasika, nije bitno. Kad je rec o ljudima koji bi to koristili, nije rec > samo o onima koji ne mogu da citaju, nego cak mozda i o nekim umornim > ljudima > > koji dodu s posla, pa mogu u nekakvom svom omiljenom polozaju, ne da drze > knjigu, vec da puste CD i da prosto uzivaju." > > Direktor Narodne knjige Milicko Mijevic kaze da ce do kraja godine izaci > deset naslova u okviru projekta "Knjiga za slusanje": > > "Ljudi sa ostecenim vidom veoma tesko dolaze do knjiga, nema uopste > literature za njih, a postoji velika potreba. To je jedini razlog zbog kojeg > zelimo > > da pomognemo. Napravili smo cenu koja pokriva samo troskove i deo honorara, > da bude sto pristupacnija. Nadamo se da cemo u 2005. godini uraditi oko > deset > > knjiga." > > Time ce se bar delimicno resiti problemi osoba sa vizualnim nedostatcima oko > nalazenja knjizevnih dela, o cemu razgovaramo sa predsednikom Udruzenja > slepih > > i slabovidih Srbije "Beli stap", Vesnom Nestorovic: > > "Mogu reci da je situacija jako losa. Ne da nema dovoljno, nego nema uopste. > Na prvom mestu pricam o mladim ljudima, ne postoji nacin da se kroz svoje > skolovanje > > u srednjoj skoli, a pogotovo na fakultetima, mlad covek snade i da ima > recimo na CD-u literaturu koja mu je potrebna. Da nade recimo knjigu koja mu > je > > namenjena za fakultetsko ili bilo koje drugo obrazovanje, a koju bi videci > ljudi recimo mogli da slusaju dok se voze autom ili idu na put ili kad > jednostavno > > obavljaju neki posao u kuci." > > Predsednik Saveza slepih Srbije, Ranko Buric, ipak primecuje da slepa lica > nisu sasvim zapostavljena u ovom drustvu i da su im dostupna bazicna izdanja > > iz razlicitih oblasti: > > "Tradicija sistematskog skolovanja slepih, pa na neki nacin i citanja slepih > u Srbiji, ima vise od osamdeset i pet godina. Ali naravno da je jasno da se > > sve potrebe ne mogu zadovoljiti. Postoji autenticno pismo za slepe, > tackasto, Brailleovo pismo, i pravi dozivljaj citanja jeste ustvari > prevlacenje prstima > > preko tih redaka. Medutim, zbog glomaznosti i skupoce, uprkos sredstvima > koja nisu mala i koja se u drzavi Srbiji ulazu u te knjige, knjiga i > casopisa > > na Brailleovom pismu nema mnogo, iako sva osnovna literatura, mnoga > filozofska dela, mnoga dela iz oblasti beletristike, i za decu i za odrasle, > dela iz > > oblasti drustvenih nauka (sociologije, etnologije.), ponesto iz oblasti > prava, na Brailleovom pismu postoje. Medutim, zbog te glomaznosti koju sam > pomenuo, > > ne uzivaju popularnost kod mnogih slepih ljudi i Brailleovo pismo sve vise > potiskuje takozvana zvucna knjiga." > > Licima koja imaju problema sa vidom dostupna je, kako kaze Vesna Nestorovic, > i jedna specijalna biblioteka: > > "Postoji nasa biblioteka pri Savezu slepih Srbije i svi ti zapisi su uradeni > na kasetama koje su cetverokanalne. Tu imamo srecu da mozemo da cujemo > glasove > > spikera koji su to radili recimo pre trideset godina, ali problem je u tome > sto su te kasete bas tad i radene, pa dolazi do pucanja i do svega. Sto se > > tice nove tehnike, zapoceli su nesto i kod nas, ali je u svetu sasvim > normalno da vi na trafici kupite recimo audio izdanje ,Majstora i Margarite' > ili > > bilo koje delo." > > S obzirom da izbor knjiga za slepa i slabovida lica u Srbiji ipak ne > zadovoljava citalacke potrebe, osobe sa ovom vrstom nedostatka upucene su na > izdanja > > koja izlaze u zemljama bivse Jugoslavije, s obzirom da je to jezik koji jos > uvek svi dobro razumeju. Predsednik Udruzenja "Beli stap", Vesna Nestorovic: > > Tu smo prezadovoljni. Znaci pri Udruzenju ,Beli stap' postoji jedna lista > koja se takoder zove ,Beli stap'. Studenti su pokrenuli akciju ,Nasa > knjiga', > > ne samo iz gradova Srbije, vec su se tu ukljucili i predstavnici iz > Republike Srpske i iz Hrvatske i iz dosta zemalja. Svi ti ljudi koji su na > bilo koji > > nacin obezbedili skeniranje knjiga, napravili su tu jednu zajednicku listu i > postoji saradnja i velika uzajamna pomoc. Za nas ne postoje granice. > > * * * * * > > Slepi u Crnoj Gori do sada nisu imali adresu na koju bi se obratili kada im > zatreba neka knjiga. Crna Gora je, naime, jedina drzava u regionu koja jos > uvek > > nema biblioteku za ljude sa ostecenim vidom. > > Crnogorska Vlada tek je oktobra prosle godine donijela odluku o formiranju > posebne biblioteke za slijepe u Crnoj Gori. Medutim, proci ce jos jedan > period > > dok gradani sa ostecenim vidom budu u prilici da je koriste. Bozidar Denda: > > "Trebalo je da vec tokom decembra prosle godine republicki trezor u Crnoj > Gori obezbijedi isplatu 25 hiljada eura, koliko je odlukom Vlade precizirano > da > > se izdvoji za adaptaciju prostora u Njegosevoj 6, gdje ce biblioteka biti > smjestena. Cim pocne adaptacija, onda je vec moguce praviti neke preciznije > planove > > u vezi s pocetkom rada te biblioteke. Ovako je stvarno nezahvalno tako nesto > prognozirati. Ali nadam se ipak da ce to biti u prvoj polovini ove godine." > > Mithat Bjelosevic: Mi u Bosni i Hercegovini smo putem ove nase biblioteke > snimili 30-40 knjiga na CD, nesto u MP3 formatu, nesto u obicnom formatu. > Problem > > je, medutim, u tome sto ljudi nemaju uredaje za koristenje tih CD-ova, > pogotovo kad je u pitanju MP3 format. Bas nedavno sam citao Salingerov roman > ,Lovac > > u zitu'. Ovdje su pretezno poceli da snimaju neka religiozna djela - > Bibliju, Kur'an i jos nekakve vjerske knjige i neke sadrzaje koji nisu bas > tako interesantni, > > ali to su bili zahtjevi onih koji su davali sredstva. Mi u Bosni imamo jednu > biblioteku. > > U meduvremenu, prema rijecima Dende, poceo je rad na prikupljanju buduceg > biblioteckog fonda. Vec su im kolege iz drzava bivse Jugoslavije najavili > donacije: > > "Sigurni smo da to nisu prazna obecanja i od kolega u Savezu slijepih > Srbije, potom smo dobili obecanja iz sarajevske biblioteke, one u Novom > Sadu, dobre > > vibracije dolaze i iz Saveza slijepih Hrvatske, da cemo, kad biblioteka bude > otvorena, dobiti donaciju, dakle jedan broj njihovih izdanja kao poklon. > Tako > > da se nadamo da cemo, zahvaljujuci svim tim donacijama, u startu imati > nekoliko stotina naslova u audio formatu i jedan manji broj na Brailleovom > pismu, > > sto ce biti dovoljno za pocetak. Planiramo da odmah po pokretanju biblioteke > startamo sa izdavackom djelatnoscu i nadamo se da cemo vec poslije prvih > godinu > > dana rada te biblioteke imati udvostrucen ili utrostrucen knjizni fond u toj > biblioteci." > > Pravnica po struci, Mirjana Mugosa, jedna od rijetkih osoba sa ostecenih > vidom u Crnoj Gori koja je imala mogucnost da koristi savremene tehnoloske > mogucnosti, > > clan je novosadske biblioteke: > > "Potpuno mi je dostupna ta vrsta literature, znaci na CD-u, disketi, > literatura koja se salje mailom i tako dalje. Ali ja trenutno nisam u > mogucnosti da > > od bilo koje izdavacke kuce - ne znam, recimo Sluzbenog lista, obzirom da > sam pravnik svakodnevno mi je potrebna ta vrsta literature - dobijem ta > izdanja > > u elektronskoj formi. Hocu da kazem da se vodi jako malo racuna o potrebama > osoba ostecenog vida u tom pogledu." > > * * * * * > > Kakva je u Bosni i Hercegovini ponuda knjiga koje se slusaju? Predsednik > Udruzenja slepih Mithat Bjelosevic: > > "Mi u Bosni i Hercegovini smo putem ove nase biblioteke snimili 30-40 knjiga > na CD, nesto u MP3 formatu, nesto u obicnom formatu. Problem je, medutim, u > > tome sto ljudi nemaju uredaje za koristenje tih CD-ova, pogotovo kad je u > pitanju MP3 format. Bas nedavno sam citao Salingerov roman ,Lovac u zitu'. > Ovdje > > su pretezno poceli da snimaju neka religiozna djela - Bibliju, Kur'an i jos > nekakve vjerske knjige i neke sadrzaje koji nisu bas tako interesantni, ali > > to su bili zahtjevi onih koji su davali sredstva. Mi u Bosni imamo jednu > biblioteku. Postoji nastojanje da se osnuje jos jedna u Banjaluci. Licno > smatram > > da je to rasipanje para i da to nije dobro. Neki nasi ljudi su trazili od > Kanade da pomogne osnivanje tog centra u Banjaluci, medutim Kanadani su > odgovorili > > da i oni, kao velika i bogata zemlja i u odnosu na BiH daleko ispred, imaju > samo jedan centar za slijepe, a u okviru njega i tu biblioteku. Meni je > jedno > > takvo razmisljanje sasvim logicno. Neke institucionalne saradnje izmedu > nasih biblioteka koje ste pomenuli nema, ali ljudi pojedinacno mogu > koristiti knjige > > u Beogradu, u Novom Sadu i u Zagrebu." > > * * * * * > > Zagrebacka biblioteka za slepe je adresa na koju se, izgleda, treba > obratiti, jer je najopremljenija. > > Hrvatska knjiznica za slijepe objavila je u 2004. godini oko 150 zvucnih > knjiga na CD-ima, istice ravnateljica knjiznice Sanja Frajtag: > > "Nastojimo pokriti sva podrucja - lijepu knjizevnost, domacu, stranu, > popularnu znanost i sve ostalo." > > U jednom od dva studija zatjecemo profesora knjizevnosti Zvonka Jurcica sa, > kako sam kaze, tek dva do tri posto preostalog vida, ali istancanog sluha i > > poznavanja racunala, pa bez problema snima Snjezanu Begic dok cita jednu od > zvucnih knjiga: > > "Knjiga se zove ,Niz vrijeme" Michaela Crichtona. Trenutno radimo petu-sestu > kazetu, sto je neki deseti sat snimanja, a cijela knjiga ce biti negdje oko > > trideset sati, ima oko petstotinjak stranica." > > Na kazetama i CD-ima glasovi su poznatih hrvatskih spikera i glumaca. > Profesor Jurcic: > > "Dolaze nam s radija ljudi kao sto su Dubravko Sidor, Vjekoslav Madunic, > Vlatka Bijegovic, od glumaca Zeljko Duvnjak, Oto Levaj. Na CD snimamo jedno > dvije-tri > > godine, to se polako uhodava, trebali su se raditi novi programi, trazili > smo da nam neke firme malo izadu u susret i da nam to naprave i to je > trajalo. > > S kazetama radimo dvadesetak godina, a prije toga su bile magnetofonske > vrpce koje se koriste vec nekih cetrdeset godina." > > U samoj knjiznici Zagrepcanka Mirjana Mikac sa sinom Tomislavom. Oboje vrlo > lose vide i upravo posuduju jedan od CD-a: > > "Imate li ,Grupu Pere Kvrzice'? To moramo naci za lektiru, a nigdje ne > mozemo pronaci." > > "Nego sto nego imamo." > > "Ja znam recimo prati sude i pustiti si na glas zvucnu knjigu i lijepo > slusati na taj nacin. Sve mogu raditi i slusati." > > "Puno citaju, to im je zapravo izgleda najveca razonoda. Najveca razonoda i > najveci hobi. Iznajmljuju po dvije-tri knjige tjedno. Znatno vise nego > videci. > > Puno vise nego recimo moji decki i cura doma koji bi mogli normalno citati." > > * * * * * > > Prica o polozaju slepih na Kosovu: > > Predsednik Regionalnog udruzenja slepih lica u Pristini Ejup Rasica, > organizacije koja ima trista organizovanih clanova, istice kako je polozaj > ovih lica > > na marginama drustvenog interesovanja i angazovanja: > > "Slobodno mozemo reci da je materijalni, ali i zdravstveni polozaj nasih > clanova nezavidan i mogu reci izuzetno tezak. Vecina od njih zivi od > socijalne > > pomoci, iako nije ni mali broj onih koji ni to nemaju. Ili da budem jos > jasniji, sve im nedostaje i za sve postoji potreba." > > Mentor Mripa, jedan od najpoznatijih radio moderatora i pevaca na Kosovu, > slep je od rodenja. Prosao je samo kroz jednu instituciju koja se bavi > obrazovanjem > > slepih lica - Specijalnu skolu za slepe u Peci, u kojoj u ovom trenutku > nastavu pohada 56 osoba: > > "Verujte mi da ima slepih osoba koje otkada su zavrsile skolu nisu izasle iz > svojih kuca." > > Na Kosovu u poslednjih sest godina, prema recima nasih sagovornika, nisu > izdate knjige za potrebe slepih osoba. Sada zahvaljujuci jednoj donaciji iz > Holandije, > > pri Skoli za slepe u Peci je obezbedena jedna stamparija i zapocelo se sa > pripremama izdavanja knjiga za slepe osobe. Inace do prije poslednjeg sukoba > > na Kosovu mogla se bez problema obezbediti literatura na albanskom jeziku, > ali je znacajan deo toga unisten tokom sukoba, a najvrednije stvari odnete > van > > Kosova. > > > > > > Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe > Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe > > > > Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe > Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe > > > > > > Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe > Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe > > > > --- > Ova poslana poruka pregledana je "AVG" antivirusnim softwerom - NE SADRŽI VIRUS! Outgoing mail is certified Virus Free. > Checked by AVG anti-virus system (http://www.grisoft.com). > Version: 6.0.850 / Virus Database: 578 - Release Date: 27. 01. 05 > > > Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe > Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe > > > > Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe > Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: > slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe Za prijavu na ovu listu poslati poruku na adresu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, subscribe Za odjavu sa ove liste poslati poruku na adresu: slikom-request@xxxxxxxxxxxxx i u polju za tekst upisati, unsubscribe